„Oj, Splite grade, teško uzdisanje, ko te je spleo, divno te je spleo…“ – poznati su stihovi iz libreta B. Radice za operu „Adel i Mara“, praizvedenu 1932. i temeljenu na djelu „Bijedna Mara“ Luke Botića, prvi put objavljenom 1861. godine u Zagrebu. Botića je za tu romantičarsku epsku pripovijest inspirirala građa iz kronike Vicka Solitra o protuosmanlijskim borbama u Splitu i okolici tijekom 16. stoljeća, a iz istog izvora crpio je i za spjev „Petar Bačić“.
Zanimljivo je kako se u svim Botićevim pripovjednim djelima nalaze motivi kršćansko-islamskog sukoba. Međutim, njihovi se protagonisti uglavnom zaljubljuju ili sprijateljuju s pripadnicima druge vjeroispovijesti. Stoga se pjesnikov književni opus smatra prvim značajnim zaokretom u tolerantnijem prikazu Osmanlija kao pripadnika „suprotstavljene“ konfesije u okviru hrvatske književnosti.
Kao i njegova djela, Botićev životni put je također bio vrlo zanimljiv. Rodio se 1830. u težačkoj obitelji u Splitu, dok je njegov otac Petar potekao iz zaseoka Opor-Botići sela Labina u neposrednom zaleđu Kaštela. Pohađao je studij teologije u Zadru, ali je 1851. bio protjeran zbog neposluha. Nakon kraćeg boravka u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, na preporuku Ljudevita Gaja bio je od 1853. predstojnik biskupskog imanja Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu. U tom „srcu Slavonije“, Botić je proboravio tek jedno desetljeće, ali je u književnom smislu taj period bio njegovo najplodnije razdoblje kada nastaju „Dilber Hasan“ te „Pobratimstvo“.
Pjesniku domoljublje nije dopuštalo da položi uobičajenu zakletvu vjernosti kralju Franji Josipu, pa je tako 1860. godine dobio otkaz. No, tada je započela njegova politička karijera: uz pomoć Strossmayera izabran je 1861. za đakovačkog zastupnika u Saboru, gdje je bio član školskog i upravno-činovničkog odbora; borio se protiv dalmatinskih autonomaša te za sjedinjenje Kraljevine Dalmacije s Trojednom Kraljevinom. Donekle onemogućen u političkom djelovanju, Botić umire 1863. godine od sušice u Đakovu, gdje na njega danas podsjeća ulica i brončani spomenik.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
