Nedavno obnovljena secesijska vila „Nika“ u Starom podsjeća na doba kada je u Kaštelima turizam bio tek u povojima. Naime, kada je Petar Kamber 1902. godine započeo gradnju tog ljetnikovca „Društvo za ustanovljenje lječilišta i podignuće kupališta na obali Donjih Kaštela“, tj. prvo kaštelansko turističko „poduzeće“, djelovalo je tek tri godine. U Kaštel-Lukšiću je godinu prije – 1901., izgrađena prva zgrada za iznajmljivanje u Kaštelima, a u istom mjestu 1909. prvi turistički pansion „Klimatska štacija“.
Javni bilježnik Kamber, rođen u Splitu 1864., svojoj je vili dao ime „Nika“ – po supruzi Nikolini Velat s kojom je imao čak sedmoro djece. Uz vilu je izgradio mali gat, uredio plažu i zasadio perivoj, koji je svojom ljepotom privukao i članove vladarske kuće Karađorđevića, koji su boravili u Kaštelima nakon I. svjetskog rata. U vili je 1921. boravila i hrvatska operna diva Milka Trnina, iskazujući svoje oduševljenje Kaštelima i „Nikom“, koja je uskoro promijenila svoje ime u „Villa Dependance“.
Doktor prava Kamber se u međuvremenu prihvatio znatno ambicioznijeg projekta – otvaranja još jednog kaštelanskog hotela. Kako bilježi H. Mladineo, uz nekoliko kaštelanskih pansiona, u Starome je tada postojao hotel „Rosandić“, dok je u Sućurcu bio izgrađen hotel u šumi na obali. Ipak, Petra Kambera se može smatrati prvim kaštelanskim hotelijerom. Naime, luksuzni hotel „Palace“ gradio se po najsuvremenijim načelima hotelijerstva od 1921. do svibnja 1928., a između ostalih ugostio je i budućeg kardinala bl. Alojzija Stepinca.
U ponudi je imao 28 soba, prostrani restoran s „domaćom i bečkom kuhinjom“, terapiju toplim morskim kupeljima, plažu, šetnicu, teniske terene, igrališta, vrtni restoran…itd. Ambiciozan projekt iziskivao je velika novčana sredstva, a kako Kamber nije uspio pronaći investitora ili osnovati dioničko društvo, podigao je kredit. Uslijed svjetske gospodarske krize hotel je poslovao loše, a vlasnik ga je pokušao prodati. Naposljetku je 1937. vlasništvo nad hotelom preuzela Državna hipotekarna banka Kraljevine Jugoslavije.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
