Početna Kaštela Od čega je bilo „koljeno“ jedine „pramajke“ svih Kaštela?

Od čega je bilo „koljeno“ jedine „pramajke“ svih Kaštela?

356
UDIO

Kako svjedoče povijesni izvori, kada je riječ o inicijatorima gradnje cijelog niza kaštelanskih utvrda oko kojih se razvilo današnjih sedam naselja grada Kaštela samo je jedna žena. Naime, prema arhivistici H. Mladineo Mika, splitske benediktinke su početkom 16. stoljeća, kako bi od Osmanlija zaštitile svoj posjed na zapadnom dijelu Dilata, zamolile mletačkog splitskog kneza i kapetana Bernardina da Rivu „da im dopusti izgraditi jednu utvrdu uz more na mjestu koje su već ranije utvrdili njihovi težaci i koloni, a radi obrane od napada i pljačke turske vojske.“

Pretpostavljene faze urbanističkog oblikovanja Kaštel-Gomilice od perioda izgradnje Kaštilca do druge polovice 20. stoljeća: 1521., 1625., 1831. i 1964. godine (K. Marasović: KAŠTEL GOMILICA, NOVA ISTRAŽIVANJA I PLANOVI UREĐENJA“, 1996.)

Oko te utvrde u narodu zvane „Kaštilac“ – a službeno Opatičin ili Opatijski kaštel (Castel Abbatissa, Castel Abbadessa) – razvilo se također jedino od današnjih kaštelanskih naselja čije je ime ženskog roda: Kaštel-Gomilica, nazvano upravo po položaju „Gomilica“ na kojem je kaštel bio izgrađen. Kako ističe K. Marasović, utvrda je nastala južno od srednjovjekovnog sela Kozice, gdje su splitske sljedbenice regule sv. Benedikta (kojeg se spomendan danas obilježava), uživale značajne posjede.

Prikaz izgleda „Kaštilca“ i Kaštel-Gomilice nastao 1726. godine – autor: A. Barbieri (K. Marasović: KAŠTEL GOMILICA, NOVA ISTRAŽIVANJA I PLANOVI UREĐENJA“, 1996.)

Poznato je kako je poglavarica splitskog ženskog benediktinskog samostana Sv. Arnira, kojem su u Kaštelima zemlje potvrđivali i starohrvatski vladari (Dmitar Zvonimir i Stjepan II.) 1513. godine (kada je molba splitskom knezu Bernardinu bila upućena) bila Jakobina iz roda Grisogono, dok je zastupnik i ekonom koludrica 1529. godine (kada je gradnja kaštela doista započela) bio Ludovik Cipci. Za izgradnju kaštela, dovršenog nakon 15 godina, trogirskim zidarima bilo je isplaćeno 320 dukata u zlatu.

Heraldička znamenja rodova iz kojih su potekli opatica i ekonom samostana Sv. Arnira splitskih benediktinki prve polovice 16. stoljeća, kada se gradio Kaštilac u Gomilici – grbovi Grisogono i Cipci (predstavljeni u grbovniku „Der Adel des Königreichs Dalmatien“ F. H. von Rosenfelda uz suvremene rekonstrukcije grbovnih štitova)

Naposljetku, kao što je zidarska plaća bila zlatnog sjaja, tako je i rod poglavarice splitskog samostana Jakobine koja je inicirala gradnju bio „zlatnog“ koljena. Naime, prema predaji istoimene obitelji ime splitskih Grisogona na grčkom izvorniku znači upravo „zlatno koljeno“ (Χρυσόγονος (lat. Chrysogonos): chrysos/zlato + gonos/koljeno. Tako je sedamnaest kozičkih obitelji 1545. godine utočište našlo unutar zidina Kaštilca i na tom mjestu zasnovalo svoj novi dom.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.