Početna Kaštela Strossmayer, „Sveti Sava“ i Kaštela!?

Strossmayer, „Sveti Sava“ i Kaštela!?

300
UDIO

Na samom početku Mjeseca hrvatske knjige, manifestacije kojom se u cijeloj Hrvatskoj promiče čitanje kao društvena vrijednost i knjiga kao kulturno dobro, prilika je prisjetiti se kada su na području Kaštela nastale prve čitaonice kao preteče današnjih knjižnica, koje su okolnosti pratile njihov razvoj i kakav je bio njihov društveni značaj u odnosu na danas?

Prve čitaonice su bile udruge s prvenstvenom zadaćom promicanje čitanja i knjige općenito, a pojavile su se prvo u Engleskoj (17. st.) – najčešće namijenjene višim društvenim slojevima („Gentlemen’s Libraries“, „Library Societies“), potom Francuskoj („Cabinets de lecture“), Njemačkoj („Lesekabinett“, „Lesegesellschaft“), Italiji („Gabinetto di lettura“ , „Casino“) – „Čitaonica“ djelo Johanna Petera Hasenclevera iz 1843.; Objava u „Kraljskom Dalmatinu“ o osnivanju prve zadarske čitaonice 1807. godine – Gabinetto di lettura (Druxba od sctenja)

Počevši od zadnjeg pitanja, dovoljan je odgovor činjenica kako je liječnik Jakov Celio Cega iz Kaštel-Starog, kao pristaša narodnog pokreta, 60-ih godina 19. st. u Novom utemeljio Hrvatsku čitaonicu, da bi od 1869. do smrti obavljao dužnost načelnika općine Kaštel-Novi. Još je jedan ugledni StarosejaninIvan Danilo, inače zastupnik u bečkom Carevinskom vijeću, u Zadru poticao osnutak Narodne čitaonice (1862./1863.), a 1892. vodio (drugu) Hrvatsku čitaonicu u Kaštel-Starom.

Jakov Celio Cega (Kaštel-Stari, 1834. – Kaštel-Novi, 1892.), prema V. Dugačkom – osnivač Hrvatske čitaonice u Novom 1861. godine – nakon studija medicine u Paviji vratio se u rodni kraj, gdje je radio kao općinski liječnik u Kaštel-Novom – kolorirani grb Celio Cega prema predlošku iz 19. st. i suvremena rekonstrukcija grbovnog štita; Od 1862. na splitskoj rivi nalazila se „Slavljanska narodna čitaonica“, dok je u kući Michieli Vitturi na obližnjim Prokurativama od 1860. djelovao „Gabinetto di lettura“

Kako navode M. Domazet i M. Vuletin, rad prve čitaonice u Starom (!) (osnovane 1864.) na njegovanju hrvatske kulturne baštine i nacionalnih ideja nije odgovarao austro-ugarskim vlastima, pa su je 1883. godine raspustile. Iste godine obnovljena je pod drugim imenom, a 1894. preimenovana u Hrvatsku čitaonicu i tako djelovala sve do početka II. svjetskog rata. No, u Donjim Kaštelima početkom 20. st. postojale su i čitaonice u kojima korisnici: “zaziru od hrvatskog imena i čitaju prvenstveno talijanske, mađarske, njemačke i srpske novine“.

Naslovnica Pravilnika Hrvatske čitaonice u Kaštel-Novom iz 1898. godine; Poziv Hrvatske čitaonice u Novom na društvenu sjednicu 1899. godine (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica 1900. – 1939.“). Čitaonice su s vremenom poprimale sve više obilježja i ulogu pučkih (narodnih) knjižnica, a nakon II. svjetskog rata su se još neko vrijeme pojavljivale u okviru domova kulture. S njihovim nestankom nestale su i zasebne čitaonice, koje sve više postaju pukim dijelom knjižnica

Tako su 1903. na zadušnicu za đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera općinske vlasti (načelnik F. Šimeta) pozvale govornika koji je Strossmayera usporedio sa srpskim arhiepiskopom i književnikom Savom Nemanjićem, pa su mu nezadovoljni Kaštelani počeli bacati novac govoreći To ti je za put!. U periodu između dva svjetska rata, osnivaju se i jugoslavenske čitaonice koje uz podršku režima ističu srbijansku povijest, srpsku ćirilicu i slavljenje srbijanskih blagdana. Istodobno je primjerice hrvatski nacionalno orijentiranoj čitaonici Tomislav u Kaštel-Starom 1926. bio zabranjen rad. Takvo će stanje potrajati sve do pobjede HSS-a na općinskim izborima 1936. godine.

Kutak za čitaonicu u sklopu pojedinih odjela suvremene Gradske knjižnice Kaštela

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.