Na samom početku Mjeseca hrvatske knjige, manifestacije kojom se u cijeloj Hrvatskoj promiče čitanje kao društvena vrijednost i knjiga kao kulturno dobro, prilika je prisjetiti se kada su na području Kaštela nastale prve čitaonice kao preteče današnjih knjižnica, koje su okolnosti pratile njihov razvoj i kakav je bio njihov društveni značaj u odnosu na danas?
Počevši od zadnjeg pitanja, dovoljan je odgovor činjenica kako je liječnik Jakov Celio Cega iz Kaštel-Starog, kao pristaša narodnog pokreta, 60-ih godina 19. st. u Novom utemeljio Hrvatsku čitaonicu, da bi od 1869. do smrti obavljao dužnost načelnika općine Kaštel-Novi. Još je jedan ugledni Starosejanin – Ivan Danilo, inače zastupnik u bečkom Carevinskom vijeću, u Zadru poticao osnutak Narodne čitaonice (1862./1863.), a 1892. vodio (drugu) Hrvatsku čitaonicu u Kaštel-Starom.
Kako navode M. Domazet i M. Vuletin, rad prve čitaonice u Starom (!) (osnovane 1864.) na njegovanju hrvatske kulturne baštine i nacionalnih ideja nije odgovarao austro-ugarskim vlastima, pa su je 1883. godine raspustile. Iste godine obnovljena je pod drugim imenom, a 1894. preimenovana u Hrvatsku čitaonicu i tako djelovala sve do početka II. svjetskog rata. No, u Donjim Kaštelima početkom 20. st. postojale su i čitaonice u kojima korisnici: “zaziru od hrvatskog imena i čitaju prvenstveno talijanske, mađarske, njemačke i srpske novine“.
Tako su 1903. na zadušnicu za đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera općinske vlasti (načelnik F. Šimeta) pozvale govornika koji je Strossmayera usporedio sa srpskim arhiepiskopom i književnikom Savom Nemanjićem, pa su mu nezadovoljni Kaštelani počeli bacati novac govoreći „To ti je za put!“. U periodu između dva svjetska rata, osnivaju se i jugoslavenske čitaonice koje uz podršku režima ističu srbijansku povijest, srpsku ćirilicu i slavljenje srbijanskih blagdana. Istodobno je primjerice hrvatski nacionalno orijentiranoj čitaonici Tomislav u Kaštel-Starom 1926. bio zabranjen rad. Takvo će stanje potrajati sve do pobjede HSS-a na općinskim izborima 1936. godine.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
