Kao što navedeni popularni stihovi kažu ljepota Kaštela nije ostala ograničena samo na privlačnost i pitomost samoga kraja, nego se također poslovično odnosi i na izgled tamošnjih stanovnika – osobito Kaštelanki. Svjedočanstva o tome su brojna, a među povijesnim izvorima ih nalazimo u nizu putopisa, prvenstveno putnika namjernika koji su na područje Kaštela pristizali s Apeninskog poluotoka…

Tako F. Baras ističe da je talijanski putopisac Giacomo de Concina boraveći 1804. godine u Kaštel-Starome zabilježio za tamošnje žitelje kako su krepki i stasiti, a žene dražesne i rumene – za razliku od ostalih u priobalnoj Dalmaciji.* Zatim, Francesco Cusani 1846. u svojim povijesno-statističkim uspomenama uz Kaštela veže upravo „vedre i lijepe fizionomije“ te elegantnu nošnju žitelja. Austrijska vlast je u Dalmaciju 19. stoljeća često upućivala činovnike iz talijanskih krajeva, a jedan od njih – Valentino Lago, boravio je tu od 1844. do 1846. godine.

Njegov opis sadrži najviše pohvala… Tako Lago u svojim Uspomenama hvali iznimnu ljepotu Kaštelanki, za koje kaže da bi slikari Buonarotti i Tintoretto bili oduševljeni njihovim stasom i crtama lica te da ih „s pravom bije glas da predstavljaju najsavršeniji tip ženske rase u Dalmaciji. Njihovim naglašenim i uočljivo istaknutim tjelesnim proporcijama divno se pridružuje stas te boja i ljupkost odjeće.“

Kaštelankama nisu ostali očarani samo gosti iz Italije, nego i Francuske. Tako je jedan francuski novinar španjolskog podrijetla – Charles Yriarte, 1874. godine boravio u Dalmaciji. Yriarte, posjetivši poznati sajam koji se početkom rujna održavao u susjednom Solinu (na tzv. „Malu Gospu“), primjećuje kako su Kaštelanke plijenile pažnju, osobito zbog prsluka koji su im isticali obujam dojki.
*JESTE LI ZNALI? – Da su Splićani pozvali Kaštelanke na doček austrijskog cara u Splitu…
Kada je austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo I. Habsburg-Lotrinški (1792. – 1835.) posjetio Split 1818. godine bile su, kao posebne gošće, pozvane upravo djevojke iz Kaštela u narodnim nošnjama, koje su od Rive do Peristila obilato zasipale cvijećem vladara (i njegovu svitu) bacajući mu cvjetne latice „pravo u lice“!

Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.