Tradicija maškara i „maškaravanja“ tj. maskiranja na području Kaštela je vrlo stara i vrlo bogata. Naime, korijeni tog običaja, kalendarski smještenog između Bogojavljenja i početka korizme (Pepelnice), su pretkršćanskog porijekla te prvenstveno izvorno imaju magijsko (apotropejsko) značaje. Tako maškare svojim aktivnostima, prerušavanjem (tj. uporabom maski), preoblačenjem, zaglušnom bukom…itd., nastoje zapravo, svake godine iznova, „otjerati“ zimu, demone (paljenje „krnje“) i zle sile iz svojih domova.
Takve manifestacije u prošlosti su dobro poznate već u rimsko pogansko doba (saturnalije, kalende, kompitalije, luperkalije), a nastavljene su i nakon kristijanizacije – unatoč otporu Crkve, u obliku kalendarskog razdoblja „toleriranog“ grijeha, nakon čega obvezno slijedi pokora tj. korizma. Tako se običaj pokladnih povorki širio europskim gradovima od kasnog srednjeg vijeka – od Italije do Belgije i Njemačke, a otkrićem Novog svijeta i na američkom tlu (poznati karnevali u Rio de Janeiru i New Orleansu).
Prema koautorima M. Domazetu i R. Mariću prvi sačuvani dokument o karnevalskim zbivanjima u Donjim Kaštelima potječe još iz 1823. godine, dok se od kraja 19. stoljeća počinju redovito bilježiti sve „krnjevalske“ manifestacije toga dijela Kaštela. Uz istaknute pojedince entuzijaste u prvoj polovici 20. stoljeća u njima su sudjelovala i različita kulturna društva iz: Novog („Glazbarski sklad“, „Bihaćka (Bijaćka) vila“), Starog („Svačić“), Štafilića („Bijać“) te „Hrvatski sokol“.
U veselim karnevalskim aktivnostima nakon I. svjetskog rata sudjelovalo je i kaštelansko udruženje zanimljivog imena – „Pijano društvo-Sloga“, dok će od 1931. godine štafilićke maškare predvoditi osebujni Stipe Vuletin Meto (1913.-1997.), što označava i početak povezivanja donjokaštelanskih maškara. Tada se ustaljuje i „pokladni program“, kojeg su činile: šerate puhačkih orkestara i čitaonica, povorka zamaskiranih glazbara, čitanje „testamenta“ – uz mjesne zanimljivosti i zgode pojedinaca, osuda i paljenje „Krnje“ te ples pod maskama na Pokladni utorak.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
