Stara kaštelanska narodna izreka: „U životu čovika, tri su stvari teške; dicu gojit, kuću gradit i vinograde saditi“ nam govori čime su se većinom u prošlosti bavili stari Kaštelani – poljoprivredom, odnosno: ratarstvom, vinogradarstvom i maslinarstvom. Posljednje od navedenog – uzgoj maslina bilo je u prošlosti vrlo važno, ne samo za prehranu (maslinovo ulje), nego i u svakodnevnom životu: „gorivo“ za svjetiljke, priručno liječenje, vjerski obredi…
Kako ističe F. Bego u djelu „Kaštel Kambelovac“ na području nekadašnjih Kaštela pravih maslinika nije bilo, nego se to vrijedno stablo sadilo uz krajeve vinograda. Neki izvori kažu kako je čak preko 90 % starih kaštelanskih nasada maslina čini upravo sorta oblica, koja raste bujno i oblikuje okruglastu krošnju. Tradicija uzgoja maslina u Kaštelima je vrlo stara – tako još iz I. st. potječe kameni mlin za mljevenje maslina, pronađen u iskopinama obližnje Salone.
Zanimljivo je kako i antički pisci rimskog doba hvale maslinovo ulje s istočnojadranskih obala, na kojoj se i danas mogu naći stabla maslina stara između 1000 i 2000 godina, uključujući i poznatu kaštelansku maslinu – „Mastrinku“. No, odakle je biljka koja nam tisućljećima daje svoje „zeleno zlato“ našla svoj put do kaštelanskog kraja? Neka nedavna arheološka otkrića sugeriraju kako je maslina bila poznata žiteljima istočnog Jadrana još oko 1500 godina pr. Kr., a većina istraživača smatra kako se početno područje uzgoja masline prostiralo od Sirije prema Grčkoj.
Iz tih je krajeva prenesena prvenstveno u druge dijelove Sredozemlja, pa i na obale Jadrana. Koliko su Kaštelani cijenili maslinu kao svoju „hraniteljicu“ govori i to kako je stari običaj Štafilićana bio da se uoči svetkovine začeća Blažene Djevice Marije skupljaju masline u krtole i nose Gospi u crkvu „na poklon“. Također, u pučkoj medicini, za uklanjanje glista oko pupka bi se namazalo malo maslinovog ulja i usitnjenog češnjaka, a prema legendi očevi čuvenih kaštelanskih ljubavnika – Miljenka i Dobrile, bili su u zavadi upravo oko prava na mljevenje maslina!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
