Početna Kaštela Kaštelanske moći dvojice splitskih zaštitnika!

Kaštelanske moći dvojice splitskih zaštitnika!

500
UDIO

Kao što je dobro poznato, prostor između Splita i Trogira, tj. današnji kaštelanski kraj, bio je stoljećima izložen snažnom utjecaju dvaju navedenih gradova, u tolikoj mjeri da je Kaštelansko polje stoljećima bilo podijeljeno između trogirske i splitske komune, dok su tamošnje plemićke obitelji te bogati građani Splita i Trogira, kako bi zaštitili svoje vlastite posjede, na području budućih Kaštela gradili utvrde i ljetnikovce. Stoga ne čudi da su se na tom istom tlu stoljećima nalazile čak i moći dvojice splitskih nebeskih zaštitnika!

Tlocrt crkve Sv. Kuzme i Damjana u Kaštel-Gomilici nakon restauratorskog zahvata i poprečni presjek pretpostavljenog izvornog izgleda gomiličke crkve (J. Belamarić: „CAPSELLA RELIQUIARUM (1160.) IZ SV. KUZME I DAMJANA U KAŠTEL GOMILICI“, 1991.)

Naime, uz salonitanske mučenike: sv. Dujma* i sv. Anastazija, suzaštitnici Splita su i „sveta braća“ odnosno sv. Kuzma i Damjan – glasoviti sveci liječnici. Štovani su isprva na Istoku, a potom i na Zapadu, osobito od 6. st., kada im je vjerojatno bila posvećena i jedna ranokršćanska bazilika na području današnje Kaštel-Gomilice. Zanimljivo je kako taj svetački par kao splitske patrone spominje i knez Trpimir u darovnici iz 852., dok im je novu gomiličku crkvu 1160. godine posvetio splitski nadbiskup Absalon (1159. – 1161.).

Stipes oltara crkve sv. Kuzme i Damjana u Kaštel-Gomilici tijekom istraživanja krajem prošloga stoljeća i crtež istoga stipesa s prikazom olovne kutijice za relikvije na kojoj je urezan natpis: HIC SVNT RELIQVIIE · SCE MARIE VIR/GINIS SCCS MA/RTIRV · COSME · / ET DAMIANI/ET SCI STEFA/NI REGIS ·· (J. Belamarić: „CAPSELLA RELIQUIARUM (1160.) IZ SV. KUZME I DAMJANA U KAŠTEL GOMILICI“, 1991.)

Toma Arhiđakon u svojoj Kronici za Abasalona kaže da je bio „ugarskog roda“. Drugi povijesni izvori svjedoče kako je bio u sporu sa Splićanima, a kao pristalica tadašnje vladarske dinastije Arpadovića, nasljednika Trpimirovića na hrvatsko-dalmatinskom prijestolju, u kutijicu sa svetačkim moćima („capsellae reliquiarum“) koja je pronađena u oltaru gomiličke crkve Sv. Kuzme i Damjana – podignute nad ostatcima prethodne ranokršćanske bazilike – uz moći spomenutih svetaca uvrstio je i relikvije sv. Stjepana kralja, prvog krštenog vladara Ugarske!

Lik sv. Dujma na raznim vrstama splitskog novca (s lijeva na desno: Dujmova glava s mitrom na aversu splitskog novca kovanog 1327.-1357.; biskupski lik sv. Dujma na reversu novca hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. st.; biskupski lik sv. Dujma na aversu splitskog „bagatina“ iz perioda mletačke vlasti) te kao heraldički element u aktualnom grbu grada Splita (desno)

*JESTE LI ZNALI? – Da je sveti Duje svoje mučeništvo doživio na današnji datum…

Najpoznatiji splitski zaštitnik i biskup Salone sv. Dujam doživio je mučeništvo u tamošnjem amfiteatru odrubljivanjem glave te bio pokopan 10. travnja 304. godine, tj. u vrijeme Dioklecijanovih progona. Međutim, kako ne bi došlo do preklapanja proslave svečeva dana – Sudamje, s razdobljem korizme (kada se spomendani svetaca ne slave) uoči blagdana Uskrsa, a koji je kalendarski najčešće u travnju, Dujmov spomendan je još u srednjem vijeku prenešen na 7. svibnja.

Ciklus slika iz Dujmova života „Mučenje sv. Dujma“ i „Smrt sv. Dujma“; Pietro Ferrari, 1683. – 1685. (dekoracija kora splitske katedrale posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije)

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.