Razdoblje II. svjetskog rata je u hrvatskim krajevima ostavilo puno dublje tragove od bilo kojeg drugog dosadašnjeg europskog ili svjetskog sukoba…u tragovima razaranja, sjećanjima, emocijama. Dijelom stoga jer se taj (posljednji ?) svjetski sukob dogodio relativno nedavno, a dijelom što se uz sukobe na inozemnim bojištima istodobno vodio i neprestani građanski rat na „domaćem terenu“, koji je također iza sebe ostavio znatna razaranja i gubitke ljudskih života. Ovo je priča o potonjem – stravičnim razaranjima Kaštela, a osobito Sućurca 1943./1944. godine.

Tako će se početkom prosinca 2023. navršiti 80 godina od vrhunca žestokih zračnih napada savezničkih zrakoplova na kaštelanski kraj, uz susjedna mjesta i gradove, koji su pritom doživjeli strašna razaranja, ali i ogromne gubitke u ljudskim životima, osobito nezaštićenih civila. Tri najpogubnija napada na Kaštela (prosinac/1943.,travanj i lipanj/1944.) zajedno su odnijela više od stotinu žrtava, dok je prvi od navedenih ujedno bio i najkrvaviji. U bombardiranju prepune župne crkve Sv. Jurja u Sućurcu poginulo je 65 osoba, dok je ukupan broj tada smrtno stradalih Sućurana bio čak 97!*

Poznati su kako izvršitelji, tako i nalogodavci ovog čina: 36 zrakoplova iz 446. bombarderske eskadrile zračnih snaga SAD-a je 5. prosinca 1943. godine s čak 216 bombi (svaka je težila 98 kg!) bombardiralo Split, Solin i Kaštela (točnije Kaštel-Sućurac). Iako je navodni pravi cilj napada na Sućurac bila obližnja tvornica cementa, pogođena je crkva, dok su ovo bombardiranje savezničkih im Amerikanaca „naručile“ jugoslavenske partizanske snage!
*JESTE LI ZNALI – Da je 79 sućuračkih žrtava savezničkog bombardiranja uvršteno na listu stradalih u Jasenovcu…
Većina žitelja Kaštel-Sućurca koji su poginuli krajem 1943. prilikom savezničkog bombardiranja, našli su se na popisu žrtava tadašnjeg koncentracijskog logora u Jasenovcu, kojeg vodi „Jasenovac Research Institut“ iz New Yorka (SAD). Uz njih tu su lažno, tj. među stradalima u Jasenovcu, navedeni: 266 žrtava iz egipatskog El Shata i zbjegova u južnoj Italiji, 75 stradalih u pokolju u Gatima 1942., 29 partizana poginulih u borbama na Neretvi i Sutjesci, 63 stradalih žitelja Žeževice 1944.,…itd.
Isječak iz filma „Pod jugoslovenskim nebom“, dugometražnog turističko-dokumentarnog filmskog ostvarenja nastalog u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji 1934. godine, u kojem se na samom početku, snimljen iz zrakoplova, uočava splitski poluotok – šire područje kojega će jedno desetljeće kasnije biti cilj bombardiranja Saveznika!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.