Arhitektonska povijest Kaštela zasigurno bi bila puno siromašnija da u Kaštel-Starom i danas ne stoji jedan stambeni objekt podignut prije gotovo tri stoljeća – 1741. godine. Naime, riječ je o čuvenoj kući koja je kroz svoju bogatu prošlost „povezala“ Veneciju, Trogir i Zadar. To je isprva bila ladanjsko-gospodarska zgrada bogate trogirske obitelji Garagnin (podrijetlom iz Venecije), potom stambeno-gospodarska (19. st.), a zatim opet ladanjsko-gospodarska, ovog puta odvjetka obitelji Garagnin-Fanfogna.
Prema istraživanjima F. Celio Cega i A. Šverko posljednja navedena prenamjena, odnosno obnova, dogodila se 1857. godine, o čemu svjedoči i natpis na dvorišnom pročelju sklopa. Naime, nakon što je poznati mason i civilni upravitelj Dubrovnika te Kotora (1808. – za vrijeme francuske vlasti) Ivan Dominik Garagnin (umro 1848.) kuću bio nakratko pretvorio u svoj dom, jedina nasljednica Garagninovih udala se za Antuna Fanfognu iz Zadra. Bračni par Garagnin-Fanfogna je tako odlučio kući vratiti prvotnu namjenu…
Njihov naum je ostvario također jedan Trogiranin – arhitekt Josip Slade-Šilović, rođen 1828. godine. Naime, Josip – iz trogirske obitelji Slade, je prezime Šilović (podrijetlom iz Kladnjica – zagorska župa Čvrljevo) svome dodao u znak zahvalnosti očuhu Jurju Šiloviću. Josip se očuhu odužio i kao arhitekt ceste koja je vodila preko Zagore do Lećevice, a rodnom Trogiru izgradnjom velikog mosta do Čiova. Međutim, svoja najznačajnija arhitektonska djela Slade-Šilović je ostvario u susjednoj (tada kneževini) Crnoj Gori.
Tako je na poziv crnogorskog vladara kneza Nikole I. Petrovića projektirao niz cestovnih pravaca koji su se gradili od 1878. do 1905. godine: od prijestolnice Cetinja do Njeguša, Rijeke Crnojevića i Kotora. Od Rijeke Crnojevića do Virpazara i Podgorice, a također (smatra se) i cestu od Bara do Virpazara. Između ostalog, u samom Cetinju je projektirao zgradu „Zetski dom“ Crnogorskog kraljevskog kazališta te zgradu tadašnjeg austrougarskog veleposlanstva, a u Nikšiću velebni „Carev most“, dug 263 i visok 12 metara!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
