Na današnji datum – 22. svibnja, odnosno Međunarodni dan biološke raznolikosti (proglašen 1993. godine), kada se u Republici Hrvatskoj ujedno obilježava i Dan zaštite prirode, za Kaštela je značajno istaknuti kako je upravo obližnji prostor Mosora, Kozjaka i Trogirske zagore izuzetno važan za egzistenciju nekoliko vrsta ptica grabljivica. Riječ je o posebno zaštićenom području od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i stanišne tipove zaštićene temeljem Bernske konvencije.
Na navedenom području obitava čak 8 % ukupne populacije zlatnog (surog) orla u Hrvatskoj, dok su ostale vrste ptica koje ga nastanjuju: jarebica kamenjarka, primorska trepteljka, sova ušara, leganj, orao zmijar, eja strnjarica, vrtna strnadica, voljić maslinar, sivi sokol, sivi svračak, rusi svračak, ševa krunica i ždral. Također, za uživanje u kaštelanskoj prirodi izgrađen je niz planinarskih domova, skloništa i kuća: Putalj iznad Sućurca, Orlovo gnijezdo i Pod koludrom iznad Gomilice, Česmina i Malačka ponad Starog i Novog.
Posebno mjesto tu zauzima Biblijski vrt Stomorija u Novom, otvoren 1998. godine – povodom drugog dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Uz već udomaćene platane, masline, smokve i vinovu lozu kraj tamošnje crkvice Sv. Marije od Špiljana (Gospe Stomorije), podignute u 12. stoljeću, tako su zasađene još i mnoge druge vrste biljaka: čempres, Judino drvo, jeruzalemski bor, libanonski cedar, bijela topola, tamarin, lovor, akacija, mirta, lemprika, bršljan te drugo začinsko i mirisno bilje.
No, tradicija prigodnog boravka žitelja Kaštela u prirodi proteže se puno dulje od kraja 20. stoljeća. Naime, prema starom običaju nakon blagoslova polja na Uskrsni ponedjeljak župljani Štafilića pohodili bi crkvu Sv. Nofra, župljani Novoga crkvu Gospe Stomorije, a Staroga crkvu Sv. Jurja od Raduna. Nakon održane mise ostajalo bi se u prirodi i blagovalo (sirnice, jaja i vino), a na povratku pjevalo nabožne pjesme. Tako je, između ostalih, crkvi Gospe Stomorije 1932. godine u pohode došao i zagrebački nadbiskup Antun Bauer u pratnji svoga tajnika i budućeg blaženika Alojzija Stepinca!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
