Početna Kaštela Što je u srcu kaštelanske “kolijevke hrvatske državnosti”?

Što je u srcu kaštelanske “kolijevke hrvatske državnosti”?

558
UDIO

U ovom nizu povijesnih crtica o Kaštelima, tj. zanimljivosti iz prošlosti današnjeg kaštelanskog prostora i ljudi koji u njemu obitavaju, već smo se dotakli nekih bitnih pripadajućih točaka vezanih uz pojmove hrvatske državnosti – koju sutrašnjim praznikom obilježavamo! Također, uz njih je vezana i jedna planinarska obilaznica dužine 32 kilometra, koja povezuje: Trogir, Kaštela, Solin i Klis – odnosno niz neizostavnih toponima iz prošlosti ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Prvo izdanje vodiča planinarskog puta “Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis” (1992.) u nakladi Hrvatskog planinarskog društva “Ante Bedalov” i Matice hrvatske – ogranak Kaštela; Izvorna ruta planinarskog puta koji više od tri desetljeća povezuje lokalitete važne za najranije razdoblje hrvatske povijesti na području Trogira, Kaštela, Solina i Klisa

Naime, od Sv. Marte i Bijaća, preko Sv. Jurja na Putalju do Rižinica i “Šuplje crkve” vodi planinarski put nazvan “Kolijevkom hrvatske državnosti”, a kojeg su još 1992. godine osmislili članovi HPD-a “Ante Bedalov” iz Kaštel-Kambelovca. Uz navedene lokalitete vezane uz starohrvatsku vladarsku kuću Trpimirovića navedena ruta uključuje i cijeli niz kaštelanskih crkvica vrlo značajnih i zanimljivih za prošlost ovoga kraja: Sv. Jurja od Žestinja, Sv. Marije od Špiljana (Stomorija), Sv. Nikole od Podmorja, Sv. Jurja u Radunu, Sv. Ivana od Birnja, Sv. Lovre od Ostroga, Sv. Mihovila od Lažana, Sv. Martina od Kruševika, Sv. Kuzme i Damjana u Gomilici…

Tlocrt današnje crkve Sv. Lovre na Balavanu (Ostrog) i okoliša; Unutrašnjost i glavno pročelje manje jednobrodne sakralne građevine s oblom bačvastom apsidom koja je izgrađena u 18. st. na mjestu ranije crkve uništene u vrijeme turskih provala u 15./16. st. (časopis “Građevinar”-60, 2008.)

Među njima teritorijalno središnje mjesto zauzima crkvica Sv. Lovre od Ostroga – na Balavanu iznad današnjeg Lukšića. Riječ je o sakralnoj građevini koja u sadašnjem obliku potječe iz 18. stoljeća. Naime, kako je srednjovjekovno naselje kaštelanskih plemenitaša (didića) Ostrog bilo na meti bezobzirnog širenja splitske i trogirske gradske komune, tako je i izvorna crkva prvi put stradala 1266. godine, zajedno s tamošnjim grobljem.

Suvremena rekonstrukcija izgleda srednjovjekovnog didićkog naselja Ostrog s utvrđenjem na kamenoj litici zvanoj Balavan tijekom prve polovice 13. stoljeća (Muzej grada Kaštela); navedeni toponim u svojim mnogobrojnim inačicama (Ostrovica, Ostrovo, Zaostrog, Strožanac…) je jedan od najrasprostranjenijih slavenskih naziva za utvrde na visoravnima i brežuljcima

Odmah potom Sv. Lovre je bio obnovljen, dok je u Ostrogu bilo sjedište kraljevskog podžupana. Međutim, autonomiju tamošnjih didića posve je dokinuo kralj Ludovik u drugoj polovici 14. st. pripojivši Ostrog trogirskoj komuni. Potom je uslijedio period turskih provala, kada je crkva bila po drugi put uništena, a stanovništvo se krajem 15. st. povuklo prema obali. Ipak, običaji biranja župnika, odnosno upravitelja “didićkih nadarja” u Kaštelima (Stomorija, Sv. Ivan Biranj) su se očuvali sve do 19. stoljeća!

Video uradak o arheološkom lokalitetu Ostrog (Muzej grada Kaštela, 2021.): na Balavanu je nekada stajala prapovijesna gradina sa širokim suhozidnim bedemima, dok je na ostatcima te gradine u srednjem vijeku bila podignuta utvrda u duljini 60-70 metara prateći strmu padinu na vrhu litice

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.