Vlakom na odredište stići na vrijeme za mnoge je putnike nemoguća misija.
Kasni se zbog radova. Grade se nove pruge, obnavljaju postojeće jer ovo je desetljeće željeznice.
Glasnogovornica HŽ Infrastrukture Željka Miša za RTL otkriva: ‘U željezničku infrastrukturu ulaže se više nego ikada u povijesti i provodimo 24 velika projekta modernizacije i obnove. Uglavnom su to dionice pruga dva najznačajnija međunarodna koridora od Rijeke do granice s Mađarskom i od granice sa Slovenijom do Srbije’.
No, zbog radova u problemu su privatni prijevoznici. Bilježe gubitke pa traže pomoć od države.
Milan Brkić, direktor privatnog željezničkog prijevoznika, otkriva kako to rade naši susjedi: ‘U Sloveniji subvencioniraju teretne prijevoznike tako da im isplaćuju naknade za kašnjenja, za neizvršene trase zbog radova koji su uvedeni ili planski ili neplanski’.
Najveće željezničko gradilište je između Križevaca-Koprivnice i državne granice s Mađarskom. A do kraja godine modernizirat će se pruga između Vinkovaca i Vukovara.
Željka Miša kaže da će putnici itekako osjetiti napredak te da će sa sadašnje prosječne brzine od 50 km/h, putnički vlakovi moći dostići maksimalnih 160.
Pa bi, doznaje se, kroz tri godine vlakom od Zagreba do Splita mogli stići za 4,5 sata. Velika očekivanja imaju i stručnjaci.
Ante Klečina predsjednik je Saveza za željeznicu iznosi predviđanja: ‘Da ćemo u budućnosti barem 50 posto putničkog prijevoza raditi željeznicom i teretnog čak do 75 posto’.
Mladen Nikšić, profesor je na Fakultetu prometnih znanosti, kaže u kojem bi periodu mogli stvarno osjetiti promjene: ‘Tu se ne događaju promjene u mjesec dan ili u godinu, dvije dana. Ja očekujem za 5 do 10 godina’.
A vlak će tada koristiti i više putnika. HŽ-u je cilj da do 2027. željeznicama prođe 3 milijuna putnika više.
