Sredinom mjeseca srpnja u Kaštelima – Štafiliću (župi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije) i Kambelovcu (župi Sv. Mihovila), osobito se obilježava, kako ističe M. Vukelić, jedna od „najrasprostranjenijih Marijinih pobožnosti u Dalmaciji“ – blagdan Gospe Karmelske ili Gospe od (brda) Karmela. Riječ je o katoličkom blagdanu koji se slavi 16. srpnja i to u spomen na zaštitu Majke Božje, koju je ona pružila nositeljima karmelskoga škapulara – dijela gornje odjeće kojeg nose mnogi redovnici, ali i svjetovnjaci.
Kambelovca ti si spas!
Ti si slava našeg sela.
Ti si Majka sviju nas.“
Tradicionalna proslava Gospe Karmelske u Kaštel-Kambelovcu prilikom koje mladići, u narodnim nošnjama i bosonogi, središtem mjesta pronose lik Gospe od Karmela, zazivajući Majku Božju (M. Vukelić, „NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA U KAŠTELANSKOM KRAJU“, 2017.)
Naime, od svih monaških redova, škapular kojeg nose karmelićani, kao zalog posebne zaštite Majke Božje, je svakako najpoznatiji i najrašireniji. Početak te prakse pripisuje se trećem generalu tog reda – sv. Šimunu Stocku (13. st.), a prema tzv. „subotnjoj povlastici“ (privatnoj objavi iz 1322. godine) Gospa će nositelje njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvaćanja nošenja škapulara proizlaze, prve subote nakon preminuća izbaviti iz muka u čistilištu.
Kao što im i nazivi kažu, spomenuti blagdan kao i red karmelićana svoje ime duguju brdu Karmel, gdje je taj red bio osnovan 1185. godine, i to po uzoru na pustinjake. S vremenom su (pod utjecajem franjevaca i dominikanaca) karmelićani postali prosjački red, ublažili prvotnu pustinjačku disciplinu i posvetili se dušobrižništvu. Mjesto njihova osnutka – vapnenačko gorje Karmel u današnjem sjeverozapadnom Izraelu, je izuzetno bogato simbolikom koja se proteže od religijskih do filozofskih sustava.
Neka tumačenja kažu kako je samo ime Karmela izvedeno iz hebrejske riječi „el Kerem“, što znači „Božji vinograd“, a (prema Bibliji) prorok Ilija je ondje nadvladao 450 Baalovih svećenika. Također, biblijska knjiga Otkrivenja navodi Megido i prolaz Karmela kao mjesta završne bitke – Armagedona. Filozof Jamblih navodi da je Karmel, kao sveto mjesto (takvim su ga smatrali i egipatski faraoni te Kanaanci!), posjetio čuveni Pitagora, dok pisac Tacit kaže kako je na tom brdu nekad stajalo proročište, kojeg je, u potrazi za savjetom, pohodio i rimski car Vepazijan.
Ljepote kaštelanskog kraja – između Resnika i antičke Salone – kroz sliku, ples i pjesmu, u jedinstvenoj snimci nastaloj prije više od tri desetljeća!
Mate Božić
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.
