Nakon što je ovogodišnje jubilarno deseto izdanje manifestacije Legenda o Miljenku i Dobrili još jednom otvorilo (i zatvorilo) vrata romantičnom pogledu na Kaštela, prilika je prisjetiti se autora koji je svojom umjetničkom vizijom, nakon romana i opere, svevremensku priču o ovom glasovitom ljubavnom paru prilagodio i za potrebe filmskog platna. Naime, dok je legenda o Romeu i Juliji već 1936. dobila prvu značajnu filmsku ekranizaciju, „kaštelanski Romeo i Julija“ još čekaju sličnu priliku!
Nema sumnje kako bi takvo ostvarenje doprinijelo još široj prepoznatljivosti ne samo kaštelanske ljubavne legende, nego i Kaštela u cjelini, no to je već tema za neku drugu crticu… No, vratimo se Kaštelaninu koji je „odgovoran“ za prvi takav (nerealizirani) pokušaj. Riječ je o Tomislavu Antunoviću rođenom u Sućurcu upravo u godini početka I. svjetskog rata, dok je u godinama II. svjetskog rata ovaj Kaštelanin nažalost izgubio gotovo cijelu svoju obitelj – u savezničkom bombardiranju Sućurca 5. prosinca 1943. godine.
Tada su mu stradali i neki rukopisi, primjerice roman „Barbarinac“, kao i djelo o zlodjelima Orjune na području Dalmacije, koje je već prethodno bilo urednički pripremljeno za tisak. Naime, za ovog ponosnog Sućuranina (kao i za njegovu obitelj) se znalo kako nije pristalica tada aktualnog unitarnog jugoslavenstva. Dok je od 1938. godine bio službenik općine Donja Kaštela, a od 1940. carinski činovnik, u međuvremenu je (od 1930.) objavljivao pjesme, novele, feljtone i reportaže, kao i novele, ulomke romana i kritičke prikaze, te bio prevođen na češki i njemački.
Kraj rata donio mu je nove neprilike, jer je u doba ND Hrvatske sudjelovao u organizaciji sućuraćke općine, što ga je koštalo zatvora i „kažnjeničkog bataljona“ u Celju. Nakon što je 1951.-1952. završio slikarsku školu kao slikar amater izlagao je i na izložbama u Splitu i Kaštelima. Naposljetku je zbog podrške Hrvatskom proljeću 1972. ostao bez posla, ali je njegovo životno djelo ipak ostalo uvaženo – 2014. (stoljeće nakon rođenja) jedna ulica u Sućurcu je ponijela Antunovićevo ime!
Cjeloviti film „Deveti krug“, uglavnom snimljen prema sinopisu „Razrušeno gnijezdo“ T. Antunovića. Film je na Pulskom festivalu osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatne arene za scenarij, a 1960. godine bio je nominiran i za nagradu Oscar. Naposljetku je kao digitalno restaurirani film bio uvršten u program Cannes Classics filmskoga festivala u Cannesu 2020. godine
Mate Božić
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.
