Područje Hrvatske, spajajući Panonsku nizinu s obalama Jadrana, predstavlja najbliži pristup Sredozemlju nizu zemalja smještenih u unutrašnjosti Srednje Europe: Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj…itd. Trgovačke veze s lučkim gradovima i primamljivost toplog Jadranskog mora i danas, kao i u prošlosti, upućuju srednjoeuropske kontinentalce prema hrvatskim krajevima, što uključuje i srednjodalmatinska Kaštela.
Zato nije čudno što se, zahvaljujući toj gospodarskoj i kulturnoj upućenosti, čak pet od devet gradova prijatelja Kaštela nalazi u kontinentalnim srednjoeuropskim državama: Lindlar – Njemačka, Pszczyna – Poljska, Hradec Kralove i Sušice – Češka te Bardejov u Slovačkoj. Upravo potonjem gradu u uzvratni posjet ovoga ljeta uputilo se izaslanstvo Kaštelanki i Kaštelana. No, između Bardejova i kaštelanskog kraja ima neka „tajna veza“ koja seže i puno dalje u prošlost!
Naime, današnji istočnoslovački grad Bardejov (mađarski Bártfa) prvi put se spominje u doba ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV., kojem su se tamošnji žitelji obraćali za zaštitu. Također, isti vladar je 1251. godine boravio i u Kaštelanskom polju, odnosno samostanu Sv. Petra od Klobučca, koji se nekada nalazio na mjestu današnje župne crkve Sv. Petra u Kaštel-Novom. Tu je primao poslanstva te dijelio povlastice okolnim gradovima i velikašima.
Današnja Kaštela i Bardejov* povezani su sudbinom još jednog zajedničkog vladara. Naime, Belin daleki nasljednik – Sigismund Luksemburški je krajem 14. st. poveo križarski rat protiv Osmanlija. Turci su u bitci kod Nikopola ipak odnijeli pobjedu, a uz kralja se tada borio i vitez iz trogirske obitelji Vitturi – Luka ili Lukša. Od njega je potekla grana toga roda (Lušići), koja će izgraditi kaštel u današnjem Kaštel-Lukšiću. Naposljetku, nesretni Sigismund je 1410. doživio još jedan poraz – ovaj put od poljsko-litvanskih snaga i to upravo kod Bardejova!
*JESTE LI ZNALI? – Kako se prvo sačuvano sjedinjeno znamenje Hrvatske i Dalmacije nalazi u Slovačkoj…
Šahirana polja iz grba Hrvatske (simbolički proizišla iz uzora obrambenog zida ili utvrde – kaštela) uz dalmatinske leopardove glave, na gradskoj vijećnici Bardejova:
Mate Božić
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com.
