Početna Hrvatska ŠTO SE DOGAĐA U AFRICI?

ŠTO SE DOGAĐA U AFRICI?

338
UDIO

Lokalno, nacionalno, globalno

ŠTO SE DOGAĐA U AFRICI?

Afrika je velika nepoznanica.

Kad se maknemo samo malo južnije, s one strane Mediterana, imamo drugi po veličini kontinent na svijetu, mjesto nezamislive patnje. Dok se naša djeca debljaju i imaju problema s kolesterolom, njihova umiru od gladi. Koliko god to bilo čudno za imperij kojem prijeti da ga preuzme umjetna inteligencija. Scenarij iz biblijskog Otkrivenja već se događa u Africi, tamo jašu sva četiri jahača apokalipse.

Rat u Ukrajini je strašan, ali samo u ratu u Etiopiji ubijeno je 600.000 ljudi.

Što se događa, tko se bori za prevlast, kakav je utjecaj vanjskih sila? Kako živi tih 1,4 milijarde ljudi?

Kolonijalno naslijeđe

Tamo je već smak svijeta – osim siromaštva i prirodnih nepogoda, neprekidno traju oružani sukobi i ratovi. Od krvavog građanskog rata u Sudanu do sukoba milicija u apsolutno disfunkcionalnom  DR Kongu. Niz državnih udara posljednjih godina u državama Sahela, a utjecaj Rusije koja je stavila svoje šape na Afriku preko Wagnera se širi.

Ne možemo se poistovjetiti sa patnjama Afrike jer nam ona djeluje kao drugi planet, ali brojke i svjedočanstva su stravična. Nevjerojatno koliko je jedan dio svijeta dekadentat, a drugi na rubu egzistencije.

Poveznica između afričkih državnih udara

Destabilizacija Afrike počela je već odavno, njezino siromaštvo unatoč rudnom bogatstvu rezultat je teške eksploatacije od sad bogatih zemalja.

Kad je krenulo po zlu? Nikad nije bilo bajno, ali sad je posebno loše. Kao okidač za posljednju veliku krizu može biti 2008., godina velike financijske krize. Kriza uvijek prvo pogodi najsiromašnije, pa tako oni s dva dolara dnevno padnu na pola, ili četvrtinu od toga. Razvoj je potpuno onemogućen. I tako zbog ekstremne krize počinju sukob plemena, oružanih skupina, frakcija kojima više nitko ne zna imena ni klasifikacije.

Sukobi su počeli s Arapskim proljećem, iz Tunisa i Egipta prelilo se na Libiju. Nakon pada Gadafija, velik broj afričkih plaćenika vraća se kući, dolazi u osiromašen prostor plodan za operacije iscrpljivanja resursa. Početak domino efekta državnih udara počeo je u Maliju, a nakon toga izvedena su čak 22 puča. Od toga 11 uspješnih. To se može nazvati usponom vojnih pokreta koji su željeli uvesti stabilnost. Čitavo to stanje reakcija je na ubojitu kombijaciju kolonijalnog naslijeđa i postokolonijalnog sovjetskog modela jednovlašća koji se želi nametnuti u nekim zemljama.

Najgore je što u toliko zemalja ili dijelova zemalja vlada potpuno bezvlašće, nema čvrstih sustava vlasti, te je prostor raznim bandama, milicijama i islamističkim skupinama otvoren da mogu terorizirati stanovništvo. U nekim državama službena vlast svjesno prepušta utjecaj bandama koje im jamče sigurnost. U tom bezvlašću događaju se najstrašniji zločini od kojih većina neće biti ni dokumentirana. Afrika ratuje sama sa sobom.

Afrika je cijela mreža geopolitičkih raznovrsnosti, ali politika joj uporno ne dopušta da se razvije. Lakše je kontrolirati lokalne bande i od njih dobiti povoljno sirovine, nego pomoći kontinentu da se uzdigne i ponudi svijetu svoju afričku priču.

 

I dok možemo biti sretni da smo na boljoj polovici planete, sa sigurne udaljnosti pitamo se – kad će prestati patnje Afrike?

 

Afrika u brojkama

Čini 18 posto svjetskog stanovništva, a njen BDP je samo 2,8 % (3 bilijuna dolara)

Na 2 dolara dnevno žive deseci milijuna

22 državna udara od 2012.

Od 22 puča, njih 13 su vodili vojni zapovjednici školovani u SAD-u

280 milijuna ljudi su pothranjeni

Srednja dob stanovnika u Africi je 15 godina

Ljudi najkraće žive u Angoli, samo 38,7 godina

 

 

Katarina Baričić

Profesorica hrvatskog i engleskog, turistički vodič, sudski tumač, predavač na Erasmus seminarima za profesore, te autor na lokalnim portalima Solin live, Dalmatinski list i Kaštela.com