Dok je u mjesecu studenom dalmatinskim vinogradarima već dobro poznato kakva je bila jematva, na „kontinentu“ u to vrijeme vlada običaj krštenja mošta, a podno Kozjaka se već treću godinu zaredom održava vinski festival posvećen, između ostalog, promociji Kaštela kao pradomovine Zinfandela, odnosno predstavljanju Crljenka kaštelanskog kao izravnog „pretka“ te svjetski poznate vinove loze. Naime, prvi trsovi Crljenka su u SAD pristigli iz carskog rasadnika Habsburške Monarhije 1820-ih i tada su bili pogrešno nazvani „crni Zinfardel iz Mađarske“.
Uslijed greške, koja je nastala vjerojatno zamjenom etiketa, vino nastalo od iste sorte grožđa u Bostonu se počelo prodavati pod imenom „Zenfendal“, a nazivano je i „Zinfindal“ odnosno „Zinfandel“. Crljenak je pod tim novim imenom uskoro postao najproširenija vrsta vinove loze u Kaliforniji! Međutim, zanimljivo je odgovoriti na pitanje kako je vinova loza uopće došla do današnjih Kaštela, odakle je i Crljenak kaštelanski krenuo na svoj pobjedonosni put oko svijeta…
Zahvaljujući splitskom znanstveniku G. Zduniću (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša) i istraživanju međunarodnog tima kojeg je i on bio dio, danas smo bliži odgovoru na to pitanje. Prema zaključcima tog istraživačkog tima iznesenima početkom ožujka ove godine, još u doba neolitika (oko 9 000 godina pr. Kr.) vinova loza je bila udomaćena istodobno sa žitaricama – i to na dva područja: Kavkaza i jugozapadne Azije (obuhvaćajući krajeve smještene između današnjeg Libanona i Egipta).
Pritom su iz skupine udomaćene na Kavkazu nastale vinske sorte, a iz druge skupine vinove loze udomaćene u jugozapadnoj Aziji stolne sorte. Dok su se vinske sorte širile s Kavkaza kopnenim putem prema srednjoj Europi, moglo bi se zaključiti kako je prva vinova loza koja je došla do današnjih Kaštela bila stolna sorta pristigla mediteranskom rutom iz prednje Azije preko današnje Grčke i juga Balkana. Potom je vinova loza nastavila svoj put Sredozemljem (uključujući i južnu rutu od prednje Azije preko sjeverne obale Afrike) sve do zapadne Europe!
Snimke Splita nastale prije gotovo devet desetljeća (1937. godine): autori Arthur Monroe Tode (1894.-1966.) i Kate Eisig Tode (1905.-1990.) su od četvrte minute filma snimili scene sa splitskog pazara uključujući i prodaju grožđa
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com
