Dok se s „druge strane bare“ predviđa kako bi već za dvije godine iznad New Yorka mogli poletjeti zračni taksiji na električni pogon (testni letovi takvih letećih taksija već su iskušani iznad New Yorka i Los Angelesa), može se reći da je zračni promet te vrste prijevoz budućnosti (uz učinkovitost i manje emisije buke). U tom smislu zanimljivo je istaknuti kako je u Hrvatskoj 2023. najveći broj avio-putnika ugostila upravo Zračna luka „Split“ – smještena na predjelu Resnik u Kaštelima!
Naime, dok je tijekom prošle 2022. godine Zračnu luku „Split“ koristilo nešto manje putnika (2,9 milijuna) od zagrebačke Zračne luke „Franjo Tuđman” (3,1 milijun), prva je ostvarila najbolje poslovne rezultate od svih hrvatskih zračnih luka, a ove godine u rujnu je bila odredište/polazište za čak više od 507 tisuća putnika! Nadalje, na ovogodišnjoj razini Zračna luka „Split“ s trenutnih 3,3 milijuna putnika još uvijek drži prvenstveno mjesto što Kaštela čini najvažnijim „zračnim vratima“ Hrvatske.
No, dok nas neizvjesna i uzbudljiva budućnost još čeka, ovi su podatci prilika da zavirimo u „provjerenu“ prošlost odnosno početke Zračne luke „Split“. Iako još od svog otvaranja 1966. godine nosi splitsko ime smještena je bliže Trogiru (6 km) nego središtu splitskog poluotoka (25 km) – točnije zapadno od Kaštel-Štafilića i tek oko dva kilometra južnije od nekadašnjih starohrvatskih vladarskih dvora u Bijaćima. Izgradnju samog aerodroma izvele su „Slovenija-ceste“, a i prvi je zrakoplov na pistu sletio iz Slovenije.
Tako, prema pisanju tadašnjeg tiska, dana 25. studenoga 1966. godine: „Tačno u 10 sati i 9 minuta nad Čiovom je preletjela »nebeska ljepotica« — JAT-ova »karavela«. Bešumno je klizila prema pisti novog splitskog aerodroma.“ Bila je riječ o avionu DC-6-B ljubljanskog „Adria-avioprometa“, dok je istoga dana u Kaštela, na mjestu gdje su se prije nalazili vinogradi, iz Zagreba sletio i sportsko-turistički zrakoplov „Panadrije“. Više od pola stoljeća kasnije (2021.) Kaštela su, s 1 577 584 putnika, po prvi put postala glavna „zračna vrata“ Hrvatske!
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com
