Početna Kaštela …i sada je službeno: Kaštela su glavna „zračna vrata“ Hrvatske!

…i sada je službeno: Kaštela su glavna „zračna vrata“ Hrvatske!

805
UDIO

Dok se s „druge strane bare“ predviđa kako bi već za dvije godine iznad New Yorka mogli poletjeti zračni taksiji na električni pogon (testni letovi takvih letećih taksija već su iskušani iznad New Yorka i Los Angelesa), može se reći da je zračni promet te vrste prijevoz budućnosti (uz učinkovitost i manje emisije buke). U tom smislu zanimljivo je istaknuti kako je u Hrvatskoj 2023. najveći broj avio-putnika ugostila upravo Zračna luka „Split“ – smještena na predjelu Resnik u Kaštelima!

Zračni taksi kao vrsta gradskog prijevoza – budućnost ili utopija? Uz SAD nekoliko testnih letova zračnih taksija odvilo se proteklih godina i u zračnom prostoru EU: zračni taksiji bi bili alternativa preopterećenoj cestovnoj mreži u gusto naseljenim područjima, a kretali bi se zračnim koridorima (lijevo) i polijetali/slijetali s vertiporta (desno)

Naime, dok je tijekom prošle 2022. godine Zračnu luku „Split“ koristilo nešto manje putnika (2,9 milijuna) od zagrebačke Zračne luke „Franjo Tuđman” (3,1 milijun), prva je ostvarila najbolje poslovne rezultate od svih hrvatskih zračnih luka, a ove godine u rujnu je bila odredište/polazište za čak više od 507 tisuća putnika! Nadalje, na ovogodišnjoj razini Zračna luka „Split“ s trenutnih 3,3 milijuna putnika još uvijek drži prvenstveno mjesto što Kaštela čini najvažnijim „zračnim vratima“ Hrvatske.

Zračna luka „Split“ u Kaštelima trenutno prednjači po ukupnom broju prevezenih avio-putnika u Hrvatskoj; Grafikon s usporednim prikazom broja putnika u hrvatskim zračnim lukama tijekom rujna ove godine

No, dok nas neizvjesna i uzbudljiva budućnost još čeka, ovi su podatci prilika da zavirimo u „provjerenu“ prošlost odnosno početke Zračne luke „Split“. Iako još od svog otvaranja 1966. godine nosi splitsko ime smještena je bliže Trogiru (6 km) nego središtu splitskog poluotoka (25 km) – točnije zapadno od Kaštel-Štafilića i tek oko dva kilometra južnije od nekadašnjih starohrvatskih vladarskih dvora u Bijaćima. Izgradnju samog aerodroma izvele su „Slovenija-ceste“, a i prvi je zrakoplov na pistu sletio iz Slovenije.

Novinski isječci s vijestima o otvaranju i prvim gostima Zračne luke „Split“ (Slobodna Dalmacija, 26. studenoga 1966. godine): predviđeni promet od 150 000 putnika na godinu premašen je već 1968., a neprestani rast broja putnika vrhunac je dosegnuo 1987. godine s ukupno 1,15 milijuna. Od tada je stagnirao, da bi predratne brojke bile dosegnute tek 2007. godine s 1,19 milijuna putnika

Tako, prema pisanju tadašnjeg tiska, dana 25. studenoga 1966. godine: „Tačno u 10 sati i 9 minuta nad Čiovom je preletjela »nebeska ljepotica« — JAT-ova »karavela«. Bešumno je klizila prema pisti novog splitskog aerodroma.“ Bila je riječ o avionu DC-6-B ljubljanskog „Adria-avioprometa“, dok je istoga dana u Kaštela, na mjestu gdje su se prije nalazili vinogradi, iz Zagreba sletio i sportsko-turistički zrakoplov „Panadrije“. Više od pola stoljeća kasnije (2021.) Kaštela su, s 1 577 584 putnika, po prvi put postala glavna „zračna vrata“ Hrvatske!

Aerodrom „Split“ 60-ih godina prošlog stoljeća: Ulaz i kontrolni toranj (izvor: Tehnička enciklopedija). Putnički terminal je prvi put proširen 1979. godine, kada su se u Splitu održavale Mediteranske igre, a zračna luka je 1991. bila zatvorena uslijed rata, da bi civilni promet bio ponovno upostavljen od travnja 1992. godine

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com