Početna Kaštela Koji „žestoki“ svetac povezuje Ćićariju i Kaštela?

Koji „žestoki“ svetac povezuje Ćićariju i Kaštela?

183
UDIO

Kao što je ovdje nedavno opisano, zračna luka u Kaštelima (koja je sve do nedavno nosila ime susjednog grada Splita), posljednih godina, osobito tijekom ljetnih mjeseci, od zagrebačkog aerodroma preuzima prvenstvo glavnih „zračnih vrata“ Hrvatske, odnosno prve hrvatske zračne luke sudeći po broju ugošćenih putnika. Također, kao što je i zračna luka „Zagreb“ 2016. godine promijenila ime u „Franjo Tuđman“, tako je i njezin kaštelanski pandan svoje splitsko ime nedavno zamijenio imenom Svetog Jeronima.

Grb sa šeširom pripisan Slavoniji u Cosmographiji Sebastiana Münstera iz 1544. godine i slični „slavonski“ grbovi u prerisu francuskog grbovnika „Armorial dit du héraut Charolais“ iz 1658.; Jeronima se ikonografski često prikazuje s kardinalskim šeširom, čime se simbolički naglašava njegova uloga crkvenog naučitelja (naziv „kardinal“ pojavljuje se u crkvenoj hijerarhiji tek u VIII. st, tj. nekoliko stoljeća nakon svečeve smrti)

Slična promjena nedavno se dogodila i u slučaju treće hrvatske zračne luke – u Ćilipima, koja umjesto imena grada Dubrovnika od studenog ove godine nosi ime znamenitog znanstvenika rođenog u Dubrovniku – Ruđera Boškovića. Uz to, zanimljivo je kako Republika Srpska istim imenom namjerava „okititi“ svoju planiranu zračnu luka nedaleko Trebinja, samo 20 minuta vožnje od grada pod Srđem – i to s objašnjenjem kako su Bošković i njegovi pretci bili Srbi! Uz isti argument je 2006. imenom Nikole Tesle nazvan aerodrom u Beogradu.

Karakteristični kardinalski šešir se, osim na znamenju reda Jeronimovaca u nakitu grba (primjeri iz Španjolske i genealogije Korjenić-Neorića, XVI. st.), u sklopu tzv. ilirske heraldike pojavljuje i na drevnom grbu povijesne pokrajine Slovinske Marke (danas pogranični dio sjeverozapadne Hrvatske i jugoistočne Slovenije) – primjer toga znamenja izdvojen iz složenog grba u tzv. Sutješkom rodoslovlju, oko 1585.

Iako se takvi identitetski problemi ne vežu uz Jeronima, poslovično poznatog po svojoj navodnoj izjavi o žestokoj dalmatinskoj ćudi („Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac!“), vratimo li se vječnom pitanju mjesta rođenja tog nebeskog zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije – prema zaslužnom arheologu i povjesničaru M. Suiću – riječ bi bila o području Ćićarije (četverokut: Starod-Šapjane-Mune-Žejane) na hrvatsko-slovenskoj granici, dakle prilično daleko od današnje Dalmacije, ali u granicama nekadašnje antičke Dalmacije.

Jeronimov rodni kraj (Stridon) u granicama antičke Dalmacije (prema M. Suiću) s označenim četverokutom današnjih naselja: Starod – Šapjane – Mune – Žejane; Položaj Jeronimovog zavičaja zapadno od Slovinske marke i sjeverozapadno od Dalmacije (kvarnerski otoci su Dalmaciji administrativno pripadali sve do početka 19. st.)

Stoga, kao što Boškovića svojataju Srbi, zlobnici bi mogli reći kako bi Jeronima (prema vjerojatnom mjestu podrijetla) mogli svojatati i susjedni Slovenci – primjerice u Sloveniji je 2020. godine Sv. Jeronim proglašen zaštitnikom Koparske biskupije. Naposljetku, kao što je svetac oko 340. rođen na sjeverozapadnoj granici antičke Dalmacije u sastavu Rimskog Carstva, tako je i „njegova“ zračna luka svoje ime dobila 2023. godine, upravo u Kaštelima – na jugoistočnim granicama današnje Europske Unije!

Jeronim, rođen od oca Euzebija u gradu Stridonu, što su ga porušili Goti, a nekada je bio granica Dalmacije i Panonije” – riječi su kojima je sam Jeronim naznačio mjesto svoga rođenja („Na rubu znanosti: Sveti Jeronim“, 2021. – emisija Hrvatske radiotelevizije o životu toga svetca)