Kao što je ovdje nedavno opisano, zračna luka u Kaštelima (koja je sve do nedavno nosila ime susjednog grada Splita), posljednih godina, osobito tijekom ljetnih mjeseci, od zagrebačkog aerodroma preuzima prvenstvo glavnih „zračnih vrata“ Hrvatske, odnosno prve hrvatske zračne luke sudeći po broju ugošćenih putnika. Također, kao što je i zračna luka „Zagreb“ 2016. godine promijenila ime u „Franjo Tuđman“, tako je i njezin kaštelanski pandan svoje splitsko ime nedavno zamijenio imenom Svetog Jeronima.
Slična promjena nedavno se dogodila i u slučaju treće hrvatske zračne luke – u Ćilipima, koja umjesto imena grada Dubrovnika od studenog ove godine nosi ime znamenitog znanstvenika rođenog u Dubrovniku – Ruđera Boškovića. Uz to, zanimljivo je kako Republika Srpska istim imenom namjerava „okititi“ svoju planiranu zračnu luka nedaleko Trebinja, samo 20 minuta vožnje od grada pod Srđem – i to s objašnjenjem kako su Bošković i njegovi pretci bili Srbi! Uz isti argument je 2006. imenom Nikole Tesle nazvan aerodrom u Beogradu.
Iako se takvi identitetski problemi ne vežu uz Jeronima, poslovično poznatog po svojoj navodnoj izjavi o žestokoj dalmatinskoj ćudi („Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac!“), vratimo li se vječnom pitanju mjesta rođenja tog nebeskog zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije – prema zaslužnom arheologu i povjesničaru M. Suiću – riječ bi bila o području Ćićarije (četverokut: Starod-Šapjane-Mune-Žejane) na hrvatsko-slovenskoj granici, dakle prilično daleko od današnje Dalmacije, ali u granicama nekadašnje antičke Dalmacije.
Stoga, kao što Boškovića svojataju Srbi, zlobnici bi mogli reći kako bi Jeronima (prema vjerojatnom mjestu podrijetla) mogli svojatati i susjedni Slovenci – primjerice u Sloveniji je 2020. godine Sv. Jeronim proglašen zaštitnikom Koparske biskupije. Naposljetku, kao što je svetac oko 340. rođen na sjeverozapadnoj granici antičke Dalmacije u sastavu Rimskog Carstva, tako je i „njegova“ zračna luka svoje ime dobila 2023. godine, upravo u Kaštelima – na jugoistočnim granicama današnje Europske Unije!
„Jeronim, rođen od oca Euzebija u gradu Stridonu, što su ga porušili Goti, a nekada je bio granica Dalmacije i Panonije” – riječi su kojima je sam Jeronim naznačio mjesto svoga rođenja („Na rubu znanosti: Sveti Jeronim“, 2021. – emisija Hrvatske radiotelevizije o životu toga svetca)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
