Kaštel-Stari s arheološkim otkrićima starohrvatskog doba ne povezuje samo misteriozni nadvratnik s natpisom „tepčije“ Ljubimira – jedini sačuvani kameni natpis nekog hrvatskog „tepčije“ 11. st. (za kojeg se pouzdano zna da je u 19. st. bio ugrađen u današnju crkvu Sv. Nikole), nego i smrt jednog iznimnog istraživača starohrvatske prošlosti ujedno i svestranog Solinjanina. Točnije, riječ je o arheologu i povjesničaru don Luki Jeliću, koji je rođen 22. prosinca 1864. u Vranjicu., a umro 3. veljače 1922. u Starom.
Zanimljivo kako je upravo na groblju Kaštel-Starog prije jednog desetljeća Jeliću podignuta i spomen-ploča, a ujedno u Kaštelima bila postavljena i prigodna izložba: „Don Luka Jelić i Nin“. Naime, brojne su zasluge ovog istraživača hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti, koji je poput svog ujaka don Frane Bulića, također bio svećenik. Tako je u Biogradu iskopavao tamošnju starohrvatsku katedralu Sv. Anastazije, a u Ninu: katedralu, glasovitu crkvu Sv. Križa te Sv. Mihovila, kao i vladarski te biskupski dvor.
No, Jelić nije bio samo povjesničar i arheolog. Bavio se i etnografijom, pišući o pučkim običajima Nina i zadarske okolice, o čemu je izdao knjižice „Sveti Šimun Bogoprimac“ i „Pučke pisme“. Također se zanimao za prirodoslovlje, tražio nalazišta ugljena i zlata na Velebitu. Bio je jedan od osnivača zadarskoga Planinarskoga i turističkoga društva „Liburnia“ te njegova speleološkoga odsjeka. Naposljetku, ovaj zaslužni Solinjanin koji počiva u Kaštel-Starom, uz arheološka, vodio je i istraživanja špilja, primjerice Vranjače podno Mosora te sudjelovao u istraživanju Strašne peći kraj Savra na Dugom otoku!
Don Luka Jelić je sudjelovao i u organizaciji Prvoga međunarodnoga kongresa za starokršćansku arheologiju održanog 1894. te je u povodu toga kongresa iste godine kao koautor objavio knjigu „Vodja po Spljetu i Solinu“; Jelićev ujak, don Frane Bulić posjetiteljima 1926. godine pokazuje antičke iskopine Salone
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
