Početna Kaštela Prelat iz Kaštela i čudo iz Međugorja!?

Prelat iz Kaštela i čudo iz Međugorja!?

155
UDIO

Nedavno se navršilo gotovo četvrt stoljeća od smrti svećenika i počasnog kanonika splitskog kaptola, zatim edistianskog naslovnog biskupa (1970.-1980.), dubrovačkog apostolskog upravitelja (1988.-1990.) te biskupa mostarsko-duvanjskog i trajnog apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanjskog (1980.-1993.), rođenog u Kaštel-Novom 1918. godine – Pavla Žanića. Nakon brojnih službi zadnje desetljeće života ipak je proživio u Kaštelima i bio pokopan u rodnom mjestu 2000. godine.

Portret mostarsko-duvanjskog biskupa Pavla Žanića (1918.-2000.); Biskup s pjevačima mostarskog katedralnoga zbora Marija – Žanić je također zaslužan za izgradnju i dovršenje katedrale Marije Majke Crkve u Mostaru, osnutak tamošnjeg Katehetskog ureda, dječjeg vrtića, Centra za mlade, Rehabilitacijskog centra, Obiteljskog savjetovališta..

Međutim, njegove zemne ostatke danas ne treba tražiti u Novom jer su 2018. godine preneseni u Mostar, gdje je Žanić trinaest godina obavljao biskupsku pastirsku službu, utemeljio izdavačku kuću i istoimeni katolički mjesečnik Crkva na kamenu, osnovao Biskupijski Caritas i „Teološki institut u Mostaru” kao filijalu Vrhbosanske visoke teološke škole. Osim toga, zahvaljući ovom Kaštelaninu u Mostaru je ustanovljen i Kulturno-duhovni centar sa Zbirkom umjetnina tamošnje biskupije.

500. jubilarni broj časopisa „Crkva na kamenu“ (srpanj 2022.), kojeg je 1980. pokrenuo Pavao Žanić: Naslovnica monografije „Biskup Žanić o Međugorju“ autora Ratka Perića, objavljena 2021. također u izdanju Crkve na kamenu

Ipak, najzanimljivija crtica iz života ovog vrijednog crkvenog službenika možda se dogodila već u prvoj godini njegova biskupstva. Naime, u drugoj polovici lipnja 1981. godine šestero hercegovačkih djevojaka i mladića izvijestilo je župnika Međugorja o Gospinom ukazanju. Biskup Žanić odmah je iskazao zainteresiranost te osobno snimao i ispitivao vidioce. Također, nezadovoljan reakcijom komunističkih vlasti i pripadajućih medija uputio je prosvjednu notu predsjedniku Predsjedništva Jugoslavije.

Vidjelice i vidioci u Međugorju prilikom Gospinog ukazanja 31. prosinca 1984.; Kameniti put koji vodi prema vrhu Brda ukazanja (izvorni naziv je Pobrdo ili Podbrdo, a nalazi se u blizini Bijakovića i Međugorja)

U toj noti je zatražio od partijskog dužnosnika da reagira na „neodgovorne klevete i napade” kojima se „napadaju temeljna građanska i ljudska prava“ hercegovačkih vjernika. Tijekom iduće godine Žanić se čak dva puta sastao s papom Ivanom Pavlom II. razgovarajući o ukazanjima, da bi početkom 1982. počeo iskazivati sve veću sumnju u njihovu vjerodostojnost. Naposljetku je osnovao dijecezansku komisiju (1982.-1984.), čiji rad je 1987. nastavila nova komisija. Kao rezultat biskupi okupljeni u Zadru 1991. sročili su izjavu prema kojoj se: „Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.”!

Isječak iz emisije kanadske televizije (CBC) snimljene 1985. u kojem tadašnji mostarsko-duvanjski biskup Pavao Žanić izražava svoj stav o Gospinim ukazanjima u Međugorju

 

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com