LOKALNO, NACIONALNO, GLOBALNO

OD IZGUBLJENE GENERACIJE DO GENERACIJE ALFA: STOLJEĆE RATA, GLOBALIZACIJE I INTERNETA

Koliko nas oblikuje pripadanje određenoj generaciji?

Svaka generacija traje dvadesetak godina, a ukupno ih na svijetu živi 10. Između prve i zadnje živuće generacije razlika je stotinjak godina, ali u realnosti kao da su rođeni na različitim planetama. Između nekih generacija ogromna je razlika u perspektivi, mogućnostima, pristupačnosti informacija…

Iako govorimo tek o posljednjih stotinjak godina čovječanstva, većina toga se dogodila baš tada. Možemo podijeliti svijet prije i poslije interneta. Ili globalizirani i neglobalizirani svijet. Iako, neke države se opiru globalizaciji, pa su njihove sve generacije jednako tragične. Poput stanja u Sjevernoj Koreji.

Evo popisa generacija i njihovih godina rođenja, tako da se možete pronaći:

Izgubljena generacija –  (r. 1890.-1915.) – jedini živući primjerak je vjerojatno Joža Manolić.2

Međuratna generacija – (r. 1901.-1913.)

‘Najveća’ generacija – (r. 1910-1924.)

Tiha generacija – (r. 1925.-1945.)

‘Baby Boomer’ generacija – (r. 1946.-1964.)

Generacija X – (r. 1965.-1979.)

Xenijalci – (r. 1975.-1985.)

Milenijalci – (r. 1980.-1994.)

iGen / Generacija Z – (r. 1995.-2012.)

Generacija Alfa – (r. 2013.-2025.)

Generacije su klasificirali znanstvenici William Strauss i Neil Howe, koji su istakle različite karakteristike svake generacije. Zamislite samo kako je izgledalo djetinjstvo Međuratne ili Najveće generacije? Tada to još nisu znali, ali sudjelovat će u najvećem oružanom sukobu kakvog svijet još nije vidio. (Nadam se da to neće doživjeti i Alfa generacija, a da to još ne zna. Jer Internet zna sve, ali ne može predvidjeti budućnost.)

Zašto „Najveća“ generacija?

Navodno zato što su se oni još uvijek borili za ideale, i trudili stvoriti bolji svijet. Borili su se u Drugom svjetskom ratu, a oni koji su preživjeli radili su na izgradnji i modernizaciji novog svijeta. Zbog njihove žrtve Generacija Z može raditi izazove na TikToku.

(Ne)perspektive različitih generacija

Tragično je što su gotovo sve generacije obilježene ratovima. Prva polovica 20. stoljeća bila je izrazito krvava, i cijelo stoljeće je Stoljeće rata (nakon „vrućih“ svjetskih ratova uslijedio je hladni rat, sve do raspada komunističkih država. A onda smo u devedesetima mi na ovim prostorima nastavili tradiciju ratovanja).

Ni 21. stoljeće ne posustaje, od većih sukoba imamo Irak, Siriju, Ukrajinu te Izrael i Gazu. Svaka generacija obilježena ratom je izgubljena generacija, tako da možemo reći da su sve generacije izgubljene. Možda neku generaciju u nekim država magično zaobiđu sukobi, ali to je čista sreća.

Best of Both Worlds

Milenijalci, poput mene, djeca su Baby Boomera, i prvi su dočekali punoljetnost u novom tisućljeću. Prvi smo imali pristup internetu. Mi imamo „najbolje od oba svijeta“ – odrasli smo uz knjige i 2 programa na televiziji, a onda, kad su nam mozgovi već uglavnom formirani, dobili smo pristup čarobnoj zemlji u kojima se može sve pronaći, pročitati, pogledati. Odnosno Internetu.

Naši roditelji, Baby Boomeri, upoznali su nestašicu hrane, a mi, Milenijalci, upoznali smo nestašicu informacija. Generacija Z i Alfa imaju izobilje jednog i drugog. I svakoj generaciji je nezamisliv način života one druge generacije.

Generacija Z je rođena s touch screenom, oni biti drugačije formirani. Oni ne znaju za onaj svijet prije, iako čuju priče o tome. Njihovi bake i djedovi su Baby Boomeri, i nikad nije dolazilo do ovakvog sukoba generacija kao sad. Spoj nespojivog. Iskustva su toliko različita kao da ih dijeli 5000 godina, a ne 50.

Čini se kao da se bojimo Generacije Z. Oni su prva generacija odgojena pretežno liberalnim, a ne konzervativnim stilom. Ne znamo što će biti kad oni dođu na tržište rada, odnosno kad većina ekonomije padne na njihova leđa. Ali, možda nas iznenade.

Što ostavljamo generaciji Alfa?

Baby Boomeri su možda od svih generacija imali najveću perspektivu – možda se time može objasniti i baby boom. Napokon su dočekali razdoblje mira, i uspon je bio strelovit. Ali nakon Baby Boomera, kao da je perspektiva počela opadati: da, imamo sve moguće informacije od kojih smo udaljeni jednim klikom, ali danas ne možeš kupiti mjesto za život osim ako si čarobnjak.

Imaš pristup svom znanju svijeta, ali nemaš posao.

Možeš neograničeno googlati s kauča svojih roditelja (koji su, kao Generacija X ili Baby Boomeri, lako kupili svoju nekretninu.)

Svi imaju pristup svim greškama napravljenim u povijesti, ali ratovi planu lakše nego ikad.

Generaciji Alfa ostavljamo prilične paradokse o svijetu u kojem živimo.

I čini se nikad manje perspektive za budućnost.

Katarina Baričić

Profesorica hrvatskog i engleskog, turistički vodič, sudski tumač, predavač na Erasmus seminarima za profesore, te autor na lokalnim portalima Solin live, Dalmatinski list i Kaštela.com