Početna Kaštela Tko su tri kaštelanska maga „sedme umjetnosti“?

Tko su tri kaštelanska maga „sedme umjetnosti“?

377
UDIO

Koliko je bogata prošlost kaštelanskog kraja toliko je i poznata darovitost pojedinaca s prostora smještenog uz sjeverne obale Kaštelanskog zaljeva, od Solina do Trogira, te u neposrednom zaleđu. O tome je već bilo riječi u nizu ovih povijesnih crtica, a ovom prilikom ćemo više pažnje posvetiti „sedmoj umjetnosti“ tj. filmu – u okviru kojega su Kaštela i Kaštelani također ostavili svoj pečat. Tako je jedan velikan hrvatske filmske umjetnosti uz Kaštela bio vezan podrijetlom, drugi rođenjem, a treći obrazovanjem.

Portret glumca, kazališnog redatelja i pedagoga Dubravka Dujšina (1894.-1947.), rad njegove supruge trogirske slikarice Cate Dujšin-Ribar; Glumačko-slikarski par na fotografiji iz međuratnog doba; Grb Duišina kako ga donosi V. A. Duišin u prvom svesku svojeg „Zbornika plemstva…“ iz 1938. godine

Kako navodi heraldičar Viktor Antun Duišin, njegov rođak i čuveni hrvatski glumac Dubravko Dujšin (rođen u Zadru 1894.) potjecao je upravo iz kaštelanske obitelji Duišin, dok je njihov grb bio oko 1700. uklesan na kući u Kaštelima, odakle je prenesen u Nerežišća na Braču. Dujšin je nakon I. svjetskog rata bio dominantna pojava zagrebačkog kazališta i začetnik stila „zagrebačke glumačke škole“, te se okušao i među prvim filmskih ostvarenjima: Paramountove parade (1930.) i Slavica (1947.).

Teoretičar filma i redatelj Ante Peterlić (1936.-2007.) u svom karakterističnom okružju televizijskog studija; Naslovnica prvog izdanja Peterlićeve knjige „Osnove teorije filma“, objavljene 1977. godine u Zagrebu

Drugi hrvatski i kaštelanski sineast Ante Peterlić rođen je 1936. godine u Kaštel-Novom, dok je studirao u Zagrebu. Tu je bio dramaturg i redatelj, a od sredine 1960-ih posvetio se teoriji filma, osobito problematici filmskih žanrova, glume u filmu i filmskog vremena. Objavio je i knjige „Osnove teorije filma“ (1977.) i „Ogledi o devet autora“ (1984.) te kao Fulbrightov stipendist predavao na sveučilištu Harvard u SAD-u. Naposljetku, bio je glavni urednik Filmske enciklopedije JLZ „Miroslav Krleža“.

Josip Genda (1943.-2006.) i Zoja Odak (1947.-2020.) – prepoznatljive glumačke veličine splitskog kazališta; Genda u sceni iz filma „Vrijeme ratnika“, snimljenog 1991. – u predvečerje Domovinskog rata

Konačno, treći velikan hrvatskog glumišta i filma – Josip Genda, rođen je u zadarskoj Škabrnji 1943., dok je u Kaštelima, nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Splitu, pohađao sućuračku Kemijsku školu. Ipak, karijeru u „kemijskim vodama“ Genda je od 1960-ih zamijenio „daskama koje život znače“. Tako je 1973.-1996. u splitskom kazalištu odigrao oko sto premijernih naslova ili više od 1 500 predstava, dok je u Sućurcu vodio i glumačko amatersko društvo. Također je do smrti 2006. glumio u nekoliko serija te više od 20 filmskih ostvarenja!

https://www.youtube.com/watch?v=VvYQMjgxEEA

Glasovita televizijska emisija Ante Peterlića „Što je film?“ s tematikom filmskih vrsta: Peterlić je 1974. prvi u Jugoslaviji stekao doktorat iz filmologije, a 1985.-1987. godine na Radioteleviziji Zagreb vodio je i pisao scenarije za obrazovni serijal „Što je film?“, kojeg je režirao Zlatko Sudović

 

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com