Kao i svaka nacionalna borba, tako je i težnja hrvatskog naroda za slobodom od jugoslavenskih državnih okvira imala svoje pobjede, poraze, ali i svoje žrtve i junake. Neki od njih su se i iz inozemstva odazvali pozivu domovine te svoju požrtvovnost iskazali kada je najviše trebalo – u Domovinskom ratu. Primjerice, nedavno preminuli zapovjednik Bruno Zorica-Zulu, koji se u Hrvatsku vratio nakon 20 godina emigracije da bi svojim iskustvom stečenim u francuskoj Legiji stranaca neprocjenjivo doprinio obrani domovine.
Jedan od njih bio je i Tomislav Rebrina, rođen 8. veljače 1936. u mjestu Brda kod Kupresa. Zbog progona jugoslavenskih vlasti iz domovine je 1963. emigrirao u Švedsku, gdje se povezao s hrvatskim emigrantskim organizacijama. Međutim, tih godina u švedskim zatvorima je na izručenje Jugoslaviji čekalo sedmoro hrvatskih emigranata, osuđenih zbog ubojstva jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 1971. godine.
Prvi emigrantski pokušaji da se navedena izručenja sprječe bili su diplomatski, a uključivali su i razgovore s tadašnjim švedskim kraljem Gustavom VI. i predsjednikom vlade Olofom Palmom. Međutim, kako su ostali bezuspješni, u emigrantskim krugovima – ujedno nezadovoljnima i jugoslavenskim gušenjem Hrvatskog proljeća, pribjeglo se terorističkim aktivnostima. Tako je i Tomislav Rebrina bio u emigrantskoj grupi koja je 15. rujna 1972. otela zrakoplov na ruti Göteborg – Stockholm.
Uz lažnu prijetnju kako će avion sa stotinjak putnika raznijeti eksplozivom (budući da eksploziv nisu ni imali!), tražili su od švedske vlade da spomenute hrvatske emigrante puste iz zatvora i istim zrakoplovom pošalju u Španjolsku. Akcija je uspješno izvedena i tako se cijela skupina emigranata po dolasku u madridsku zračnu luku mirno predala policiji. Rebrina je zbog otmice aviona uskoro bio osuđen na 12 godina zatvora te nakon dvije i pol godine pomilovan. Početkom Domovinskog rata vratio se iz Španjolske i bio među prvim dobrovoljcima. Dvaput ranjen, zadnje godine života proveo je u Kaštel-Gomilici i bio pokopan na rodnom Kupresu 2013. godine.
Prilog švedske televizije o otmici zrakoplova 1972. s izvornim snimkama – prvoj i zasad jedinoj izvedenoj u Švedskoj. Taj je događaj doprinio da švedski parlament Riksdag 1973. godine usvoji tzv. Zakon o terorizmu
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
