Od 21. veljače do 17. ožujka već cijelo desetljeće (od 2014.) održava se manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika. Pokrenuo ju je današnji Institut za hrvatski jezik s ciljem jačanja svijesti svih govornika hrvatskoga jezika o važnosti očuvanja materinskoga jezika. Nedavno su ta nastojanja poduprta i Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg je donio Hrvatski sabor na inicijativu Matice hrvatske. Tako taj akt, između ostalog, navodi i trodiobu hrvatskog jezika na čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje.
Doista, prvi izričit spomen pojma hrvatskog jezika uopće nalazimo u okviru čakavskog narječja (Vinodolski zakon, oko 1288.), a sam izraz „jazikom hrvackim“ nalazimo zapisan u Istarskom razvodu (nastajao 1275. – 1395.). Od autora koji su pisali štokavskim tako ga prvi izričito naziva dubrovački pisac Dominko Zlatarić (1558.-1613.) kada prevodi neka antička djela: „iz veće tuđijeh jezika u hrvatski izložene“. Naposljetku, među kajkavskim piscima tako prvi postupaju Ivan Belostenec (oko 1594.-1675.) i Baltazar Milovec (1612.-1678.).
Međutim, prvi izrazi čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (tj. hrvatskog jezika) zabilježeni su u okviru staroslavenskih pisanih spomenika 10. i 11. st. (primjerice tekst Baščanske ploče), a zapisani su većinom na pismu glagoljici. Svećenici koji su u liturgiji koristili staroslavenski jezik (umjesto latinskog) i pismo glagoljicu/hrvatsku ćirilicu (umjesto latinice) nazivani su „popovi glagoljaši“. Dok su kaštelanski župnici misu služili na latinskom, ipak su ispomoć tražili među svećenicima glagoljašima.
Naime, u čakavskim Kaštelima još od ranosrednjovjekovlja nije se govorilo dijalektima romanskoga (kao u susjednom Splitu ili Trogiru), nego hrvatskoga jezika. Na tom jeziku učile su se i vjerske osnove, pa je tako svećenik iz Kaštel-Novog don Marko Andriolić 1585. u Veneciji preveo talijanski katekizam na hrvatski, objavio ga pod naslovom: „Nauk katoličaski od sfete vire i od života karšćanskoga za dicu i ostale harvackoga jezika“ i posvetio jednom Cipiku: „Alojziju Korlianovića gospodina Hjerolima, Gospodinu od novoga Kaštila pri Trogiru…“
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
