Krajem prošlog mjeseca (u četvrtak, 29. veljače) uz ostatke starohrvatske crkvice Sv. Marte već se po dvadeset i peti put održala manifestacija „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću“, kojoj je začetak bio 1999. godine, a glavni cilj predstavljanje i čuvanje uspomene na bogatu prošlost tog antičkog i ranosrednjovjekovnog arheološkog lokaliteta. Međutim, najvažniji datum iz niza bijaćkih prohujalih stoljeća svakako je 4. ožujka 852. – kada je na tamošnjem tlu bila izdana glasovita Trpimirova darovnica.
Stoga se i spomenuta manifestacija održava upravo uoči toga nadnevka, dok se važnost povelje koja je tada nastala sastoji u tome što u njoj po prvi put (uopće!) nalazimo pouzdano zabilježeno hrvatsko ime. Prema tome, ono što je za današnje Engleze prvi spomen Engleske (krajem 9. st.), a za današnje Švicarce prvi spomen doline Schwyz (po kojoj će cijela zemlja tek kasnije ponijeti svoje ime) godine 972., to je za Hrvate upravo 852. godina, dok su Bijaći mjesto gdje je taj prvi spomen nastao!
Nadalje, iz današnje perspektive povijesnom analogijom Trpimirovu darovnicu moglo bi se usporediti i s drugim poveljama ključnim za utemeljenje nacionalne samosvijesti, kao što je primjerice švicarska Savezna povelja iz 1291., američka Deklaracija o nezavisnosti iz 1776. ili irski Uskrsni proglas iz 1916. godine. Unatoč toj važnosti knez Trpimir i njegova povelja još uvijek nemaju odgovarajući spomen u Bijaćima, ni u Kaštelima, niti u cijeloj Hrvatskoj, pa čak ni u obliku poštanske marke!
Štoviše, u posljednje vrijeme u i oko Kaštela se prelamaju koplja s obzirom na tunel kroz Kozjak – brdo na kojem se nalaze i ostatci crkvice Sv. Jurja na Putalju, koja je također bila predmet Trpimirove darovnice sredinom 9. stoljeća. Tako će nažalost, umjesto očuvanja dostojnog spomena na kulturnu baštinu starohrvatskog doba kakvu predstavljaju Bijaći s Trećanicom u pozadini i susjedni Putalj s Kozjakom, kaštelanski prostor vjerojatno uskoro postati žrtvom izgradnje drugog spoja grada Splita s autocestom u zaleđu (kao da onaj prvi – u Dugopolju – nije dovoljan?)!
Predviđena spojna cesta prema čvorištu Vučevica (od Kaštela do sjevernog portala tunela Kozjak)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
