U okviru ovogodišnjeg Mjeseca hrvatskoga jezika zaključeno je i 18. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, odnosno nagradu „Dr. Ivan Šreter“ koju od 2005. dodjeljuje časopis „Jezik“. Iako je bilo predloženo više od 300 riječi, nijedna nije dobila dovoljno glasova članova povjerenstva da bi bila nagrađena. Međutim, neke su zadobile pohvale, poput: utjecajnik (umjesto influencer), trogodak (umjesto hat trick/hattrick), vodomet (umjesto vaterpolo), dok bi riječ ljetogrozan predstavljala suprotnost izrazu zimogrozan.
Šalu na stranu, hrvatski jezični izričaj se od svojih početaka prilagođavao postojećim prilikama – nekada utjecaju talijanizama na Jadranu, a turcizama, hungarizama i germanizama u unutrašnjosti, dok je danas riječ o općoj „invaziji“ anglizama koje svakodnevno „iščitavamo“: celebrity, influencer, second hand, hatt-trick, brainhood, memory stick…itd., pa neki autori govore i o našem suvremenom anglokrobotskom ili hrengleskom. Međutim, osvrt na jezičnu povijest prilika je da u ovom nizu članaka istaknemo još jednu posebnost iz prošlosti kojima područje Kaštela doista obiluje.
Naime, iz ranosrednjovjekovnog doba – kada slova latinice još nisu bila prilagođena riječima hrvatskog jezika – na tlu današnjih Kaštela nalazimo jedan zanimljivi primjer starohrvatskog korištenja dijakritičkih znakova. Riječ je o natpisu tepčije Ljubimira iz 11. stoljeća, za kojeg se pouzdano zna kako je u 19. stoljeću bio ugrađen u današnju crkvu Sv. Nikole na groblju u Kaštel-Starom. Tako se u riječi tepčija („TEPCI“) u okviru toga natpisa iznad slova „C“ nalazi osebujni vijugavi znak.
Slovo „C“ s tim znakom zapravo bi trebao predstavljati rani oblik današnjeg slova „Č“ (kojeg u izvornoj latinici naravno nije bilo!), a sličan primjer tijekom starohrvatskog doba nalazimo i u primjeru imena župana Godečaja uklesanom na natpisu nadvratnika crkve Sv. Križa u Ninu (nastalom između 9. i 11. st.): GODEÇAI IVPPANO [QVI?] ISTO DOMO CO[(M)POSIT] ili CO[NSTRUXIT], što bi značilo: „župan Godečaj koji je crkvu podignuo“.
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
