I ove je godine, zahvaljujući Gradskoj knjižnici Kaštela, dodijeljena nagrada „Kaštelanska štorija” i to u svom jubilarnom (desetom!) izdanju. Dodjela navedene nagrade i ovaj se put održala povodom obilježavanja Dana grada Kaštela, a zanimljivo je kako je čak 67 literarnih radova nadahnutih Kaštelima ravnateljici knjižnice R. Dobrić pristiglo od autorica i autora iz cijele Hrvatske. Tako je i nagradu za najbolji literarni rad zaslužilo djelo jednog splitskog autora.
Riječ je o proznom ostvaranju „Kaštelani za Klis” Petra Merčepa, inače pisca povijesnih romana „Max” i „Glagoljaš”. Tako Merčep jednu znamenitu povijesnu temu raspreda i u svom najnovijem djelu koje govori o Klisu i Kaštelima u periodu koje je kroz prošlost oba dalmatinska mjesta vjerojatno bilo i najburnije – dobu protuosmanlijskih ratova 16. i 17. stoljeća. Naime, kao što pisac u naslovu kaže, tada su upravo cijeli naraštaji Kaštelana bili uključeni u borbe za i oko Klisa!
Od Petra Kružića do Ivana Albertija, kapetana Lenkovića i generala Foscola, zatim uskoka, Mlečana, pa Osmanlija, Splićana i Poljičana, klišku tvrđavu su branili i pokušavali osvojiti mnogi, nadajući se kako će tako, nadzirući Klis, u svom džepu imati i „ključ Dalmacije”. Jedan od najznamenitijih takvih podviga zbio se 7. travnja 1596., uoči blagdana Cvjetnice, kada su Splićani s uskocima i Kaštelanima preoteli klišku tvrđavu Turcima te je u svojim rukama držali sve do kraja svibnja iste godine.
Tako se na kliškoj kuli Oprah zavijorila zastava Rudolfa Habsburškog kao ugarsko-hrvatskog kralja, što nipošto nije odgovaralo obližnjim Mlečanima u Splitu, koji su se trgovački nadali miru s Osmanlijama. No na otocima, u Trogiru i Kaštelima mnogi su bili izvan sebe od radosti, priključujući se obrani utvrde. To potvrđuje i mletački providur Benedetto Moro u svom izvješću duždu: „Stanovnici Kaštela, koji se nalaze pod splitskom i trogirskom jurisdikcijom, pobunjeni od istih plemića, koji im obećahu velike nagrade, a napose slobodniji i mirniji život…prolažahu bučno…da pomažu carsku vojsku, koja je kušala pomoći Klisu…”
Snimka suvremene tvrđave Klis nastala krajem 2022. godine: nakon dugotrajnog otpora posade Petra Kružića Osmanlije su klišku tvrđavu zauzele 12. ožujka 1537. godine, dok su je Mlečani 1571. neuspješno opsjedali, a 1572. zajedno s domaćim pučanstvom prodrli u utvrdu, koju nisu mogli zadržati. Splićani s uskocima su 1596. zauzeli utvrdu, ali su je Osmanlije ubrzo preotele. Tvrđava je konačno oslobođena od Osmanlija za Kandijskoga rata kada ju je 1648. osvojio mletački general Leonardo Foscolo
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
