Početna Kaštela „Di si bia ’90.“ na izborima u Kaštelima!?

„Di si bia ’90.“ na izborima u Kaštelima!?

199
UDIO

Predstojeći izbori za 11. saziv sabora Republike Hrvatske – koji će se održati u srijedu 17. travnja 2024. – prilika su za podsjetnik na rezultate prvih slobodnih i višestranačkih izbora novije povijesti na području Kaštela. Riječ je o izborima koji su bili održani u dva kruga, 22. i 23. travnja te 6. i 7. svibnja 1990., dok su raspisani za tri vijeća sabora tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada).

Predizborni plakati dviju dominantnih političkih stranaka prvih višestranačkih izbora u suvremenoj Hrvatskoj s njihovim vođama: Ivicom Račanom (SKH-SDP) i Franjom Tuđmanom (HDZ). Uz vlastitu stranku Tuđman je na tim izborima predvodio i koaliciju Hrvatskog demokratskog bloka u kojem su uz HDZ također sudjelovali: Hrvatska stranka, Hrvatska stranka prava i Hrvatska seljačka stranka (Čičkova frakcija). Tijekom formiranja vlasti Tuđman je, umjesto HSP-a, u sastav Predsjedništva SR Hrvatske istaknuo D. Bilandžića, predstavnika SKH-SDP-a, što je dovelo do kraja suradnje između demokrata i pravaša

Tako je na izborima 1990., za razliku od posljednjih izbora za sabor održanih 2020. na kojima je izlaznost na državnoj razini bila tek 46,85 % (što znači da je biračko pravo iskoristilo manje od polovice biračkog tijela), u prvom krugu zabilježena rekordna izlaznost: 84.54 % (DPV), 84.09 % (VO) te 76.53 % (VUR). Visoka izlaznost, prema M. Klemečiću, svjedočila je o ogromnom značaju tadašnjih izbora. Budući da se taj postotak nakon 30 godina demokratskih procesa gotovo prepolovio, moglo bi se zaključiti kako je danas upravo suprotno!

Nakon posljednjih izbora za sabor održanih početkom srpnja 2020., na kojim je sudjelovalo manje od polovice birača (46,85 %), aktualnu vladu Republike Hrvatske tvore Hrvatska demokratska zajednica i Samostalna demokratska srpska stranka, kojoj od početka mandata podršku daju: HSLS, HDS, HDSSB, HNS, Reformisti kao i preostalih pet zastupnika nacionalnih manjina, nezavisna zastupnica M. Petir te (od lipnja 2021.) zastupnik S. Hrelja (HSU)

Drastični pad društvene važnosti izbora u rasponu od 1990. do 2020 ogleda se i na prostoru Kaštela. Tako je u izbornim jedinicama Kaštela 1990. izlaznost za DPV bila 82.44 %, za VO 77.25 %, a za VUR 79.93 %. Primjerice, dok je za Vijeće općina bilo upisano 24 158 birača, izborima je pristupilo 18 661 glasača. Za usporedbu, na izbore za sabor 2020. godine je izišlo manje od 15 000 Kaštelanki i Kaštelana. Pritom, dok su Kaštela 1991. brojila 29 168 stanovnika, 2021. je u njima živjelo gotovo 38 000 građana. Prema tome, dok je broj stanovništva značajno rastao (+ 9000), broj glasača je uvelike padao (- 4000)!

Joško Kovač (1932.-2022.), 70-ih godina prošloga stoljeća bio je predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Kaštelima, te se nakon obnove rada Hrvatske seljačke stranke u domovini u istoj i politički aktivirao. Tijekom Domovinskog rata predsjedao je kriznim stožerom općine Kaštela, a potom predvodio Hrvatsku seljačku narodnu stranku te (od 2000. godine) Hrvatsku demokratsku republikansku stranku; Znakovlje HSS-a, stranke koja je nakon obnove djelovanja u domovini 1989. godine dijelom nastupila kao dio Koalicije narodnog sporazuma (Novakovićeva frakcija), a dijelom kao dio koalicije Hrvatskog demokratskog bloka (Čičkova frakcija)

Zanimljivo je doznati i tko je u Kaštelima te rekordne izborne 1990. zaslužio najveće povjerenje biračkog tijela. Tako je na listi kandidata za Vijeće općina bio premoćno izabran poznati „dalmatinski tribun“ Joško Kovač iz Kaštel-Sućurca (kao zajednički kandidat HSS-a i HDZ-a) i to sa 60 % dobivenih glasova, dok je na listi za DPV izabran Šime Đodan (HDZ) s 57 % podrške glasača, a na listi za VUR-a njegov stranački kolega Ivan Hrgović s 58 % glasova.

Predizborni govor Šime Đodana, kandidata HDZ-a u okviru koalicije Hrvatskog  demokratskog bloka, održan u mjestu Perkoviću 8. travnja 1990. godine. Đodan je na travanjskim izborima u kaštelanskoj izbornoj jedinici premoćno pobijedio ostale kandidate na listi za Društveno-političko vijeće sabora SR Hrvatske

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com