Početna Kaštela „Lipa su lipa naša Kaštela“…i prije 20 tisuća godina!?

„Lipa su lipa naša Kaštela“…i prije 20 tisuća godina!?

315
UDIO

O bogatoj prošlosti prostora na kojemu se danas prostiru Kaštela, i to iz razdoblja rimske vladavine ovim područjem, od početka svibnja do početka rujna 2024. imat će se priliku osvjedočiti i Istrani. Naime, u Arheološkom muzeju Istre smještenom u Puli, tijekom ovog proljeća i ljeta „gostovat“ će izložba „Potopljeni Siculi“, koja je prije dvije godine svoje prvo predstavljanje imala upravo u Kaštelima. Tako će u Galeriji C8 navednog muzeja biti izloženi i rezultati arheoloških istraživanja podmorja Resnika.

Suvremena rekonstrukcija izgleda naselja Sikuli iz antičkog (rimskog) doba; Eksponati s pulske izložbe o kaštelanskom arheološkom lokalitetu: češalj iz Sikula star dvije tisuće godina i ulomak (nožica) stola

Točnije, na mjestu gdje je rimski car Klaudije u 1. stoljeću po. Kr. naseljavao svoje veterane (današnjem predjelu Resnik) već je od 2. st. pr. Kr. postojala grčka kolonija Sikuli, koju su – poput obližnjih Trogira i Stobreča (Epetiona) – utemeljli isejski Grci, ali joj je isto tako prethodilo neolitsko naselje ostatke kojega danas nalazimo na samom morskom dnu! Dobro je poznato kako je razina mora u doba neolitika na Jadranu bila 10, a mezolitika čak 25 metara niža od današnje…

Približna lokacija podvodnog arheološkog lokaliteta Resnik u podmorju Štafilića i primjeri paleolitskih artefakata koje su koristili neandertalci: pužnik (1) i različita strugala (2 – 6) (A. Barbir, „Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik“); Prostor srednjeg Jadrana u vrijeme mezolitika (kada je većina jadranskih otoka bila dijelom kopna) i neolitika (kada nastaju prva trajna naselja, a Vis tek „postaje“ otok)

Budući da je današnji prostor Kaštelanskog zaljeva tada u cjelini bio kopno njegove iznimne agrarne vrijednosti pogodovale su neolitskom stanovništvu Jadrana, koje se – uz lov i ribolov – tada počelo baviti poljoprivredom i stočarstvom, da upravo tu razvije svoja prva trajna naselja (oko 6 000 g. pr. Kr.), uključujući također i predio Resnika.  No, prapovijesni ljudi u istom su podneblju obitavali (kao nomadi!) i tijekom starijeg kamenog doba, odnosno paleolitika.

Izgled europskog kontinenta u vrijeme najvećeg prostiranja granice leda (oko 20 000. pr. Kr.); Sužene obale Jadranskog mora prije oko 24 tisuće godina (tamnoplava boja); Paleokarta srednjeg Jadrana za vrijeme zadnjeg ledenog doba: današnji Jadro je otjecao između Marjana i Čiova, dok je rijeka Cetina nastavljala svoj tok kroz Brački i Splitski kanal sve do svoga tadašnjeg ušća koje je bilo smješteno (umjesto u Omišu) negdje jugozapadno od punta Planke kraj Rogoznice

Upravo ti najraniji tragovi naseljavanja predmet su istraživačkog projekta pod nazivom „Life on the edge“ koji se provodi putem suradnje Sveučilišta u Bradfordu (Velika Britanija), Instituta Flanders Marine – VLIZ (Belgija) i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu: V. Barbarić i S. Bošnjak (Hrvatska). Tako je upravo u svibnju 2024. provedena prva ekspedicija mapiranja podmorja nedaleko Kaštela, a utvrđeno je kako je prije 15 000 godina prostor splitskog akvatorija bilo močvarno područje kojim je tekla prapovijesna rijeka Jadro i to sve do točke između Marjanskog prolaza i punte Čiova!

Kratki dokumentarni film o antičkim Sikulima, kao i tragovima neolitskog naselja koje mu je prethodilo: o istraživanjima i aktivnostima provedenim u okviru projekta govore arheolozi I. Kamenjarin i I. Šuta iz Muzeja grada Kaštela te M. Parica sa Sveučilišta u Zadru (produkcija: AS MEDIA)

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com