Početna Kaštela Gdje su završavali „križni putevi“ kaštelanskih franjevaca?

Gdje su završavali „križni putevi“ kaštelanskih franjevaca?

288
UDIO

Povijest je, između ostalog, i bilješka o tragedijama, a moglo bi se reći kako je područje Hrvatske tijekom II. svjetskog rata bilo pogođeno nizom tragedija i pokolja u okviru ne samo jednog, nego dva građanska rata! Stoga je i težina stradanja bila puno veća. Naime, uz već dobro poznate sukobe između „partizana i ustaša“ (tj. hrvatski građanski rat), istodobno su se vodile i borbe između Titovih gerilaca predvođenih komunistima i Mihajlovićevih monarhističkih četnika (tj. jugoslavenski građanski rat).

Obilježavanje 79. godišnjice tragedije Bleiburga i Križnog puta na zagrebačkom groblju Mirogoj 18. svibnja; Sveta misa posvećena žrtvama koja je također služena protekle subote u spomen-crkvi Muke Isusove u Maclju uz nazočnost brojnih vjernika – pokrovitelj ovogodišnje komemoracije je bio sabor Republike Hrvatske, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine

Naime, obje potonje skupine nastojale su se izboriti za prevlast tijekom poslijeratne obnove Jugoslavije – dok je Tito zagovarao socijalistički put federalne republike, jugoslavenska vlada u izbjeglištvu (u kojoj je Mihajlović 1942.-1944. bio imenovan ministrom vojske) nadala se obnovi monarhije i očuvanju kapitalizma. No, sredinom svibnja 1945., u okviru opće pobjede Saveznika, Tito je poražene iz oba građanska rata izvrgnuo pokoljima, a njihov simbolični početak je bilo polje kod Bleiburga 15. svibnja 1945. godine.

Fra Ante Benutić – rođen je 9. kolovoza 1897. u Kaštel-Starom, a ubijen u Igranima 20. ožujka 1944. – prema naređenju Komunističke partije; Fra Žarko Carev se rodio 27. prosinca 1888. u Kaštel-Gomilici, dok su ga jugoslavenski partizani uhitili i osudili na smrt 17. studenog 1944. godine. Poput fra Joze Poljaka (desno) i Carev je bio strijeljan 18. studenog 1944. na drniškom groblju Badanj („Martirologij Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća 1942. – 1948.“, S. Čovo, Split, 2021.)

Tako se upravo proteklih dana obilježila 79. godišnjica bleiburške tragedije i Križnog puta, tj. niza pokolja vojske i civila ND Hrvatske počinjenih nakon predaje Saveznicima. Jedan od tih žrtava, svećenik fra Jozo Poljak iz Sinja, okončao je svoj život nedaleko Kaštela. Nakon što su ga partizani uhitili kod Maribora, bio je upućen na „križni put“ prema Vukovaru, ali je pobjegao iz kolone zarobljenika. Uhićen po drugi put, Divizijski vojni sud u Splitu osudio ga je na „kaznu smrti streljanjem“, te je pogubljen na groblju u Trogiru 19. kolovoza 1946. godine.

Fra Bernardina Sokola – rođen na današnji datum, 20. svibnja 1888. u Kaštel-Sućurcu, skupina partizana je odvela iz samostana Badija krajem rujna 1944. godine i potom pogubila; Fra Ante Pavlov se rodio u Kaštel-Gomilici 25. ožujka 1905., a početkom 1944. partizani ga mučili i strijeljali u Žegaru kod Obrovca (22. ili 23. siječnja 1944.) nakon što su ga uhitili u Kruševu i potom osudili na smrt; Fra Vlade Pavlov je rođen također u Gomilici 27. veljače 1900., a partizani su ga uhitili u Dicmu 26. listopada 1944., potom u Sinju zatvorili i 27. listopada odveli iz zatvora te pogubili na nepoznatom mjestu („Martirologij…“, S. Čovo, Split, 2021.)

No, danas je dobro poznato kako su jugoslavenski partizani slične neopravdane zločine činili osobito zadnjih godina rata, a među njihovim žrtvama je bio i niz drugih svećenika franjevaca, od kojih su neki bili i Kaštelani. Osim već spomenutog fra Bernardina Sokola iz Kaštel-Sućurca, ubijenog 1944. kraj Pelješca bilježe se i imena fra Ante Benutića iz Starog, zatim fra Žarka Careva iz Gomilice, kao i dvojice franjevaca iz obitelji Pavlov, fra Ante i fra Vlade, također iz Gomilice!

Izvorne snimke završnih borbi II. svjetskog rata između američkih i osovinskih snaga u istočnoj Austriji (Linz i okolica) nastale 5. i 6. svibnja 1945. godine – u vrijeme kada je vlada ND Hrvatske napuštala Zagreb i kretala se, zajedno s izbjeglom vojskom i civilima, prema današnjoj jugoistočnoj Austriji odnosno Bleiburgu

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com