Jučerašnji izborni dan obilježen je još jednom u nizu niskih izlaznosti na izbore za Europski parlament na razini cijele Republike Hrvatske – 21,34 %. Tako je već na prvim izborima za EU parlament 2013. sudjelovalo tek 20,84 % birača, idućim 2014. godine – 25,24 %, dok se 2019. izlaznost povećala na 29,85 %, što opet predstavlja manje od trećine biračkog tijela. Stoga se opravdano postavlja pitanje koji je razlog tako kontinuirano niske zainteresiranosti hrvatskih državljana?
Usporedba ishoda dvaju referenduma novije hrvatske povijesti: 2012. – za priključenje Republike Hrvatske EU (na kojem je manje od trećine ukupnog biračkog tijela bilo ZA) i 1991. – za Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu (na kojem je ZA bilo više od tri četvrtine ukupnog biračkog tijela – tj. 77,91 %)
Ukoliko pogledamo rezultate referenduma za priključenje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, koji je održan 22. siječnja 2012., uočit ćemo također nisku izlaznost – od 47,55 %, a u okviru koje se potvrdno izjasnilo 66,27 %, odnosno, od ukupnog broja birača izričito pozitivan stav prema članstvu Hrvatske u EU (iskazan na referendumu!) imalo je tek 31,51 %, dakle „debela manjina“ političkih Hrvata. Upravo podatak kako je manje od trećine biračkog tijela 2012. godine izričito bilo za priključenje Hrvatske EU odnose stavlja u pravu perspektivu!
Naime, teško je očekivati pristojnu zainteresiranost hrvatskih birača za pristupanjem izborima za EU parlament, kada se i za samo priključenje toj istoj EU prije dvanaest godina izjasnilo manje od jedne trećine hrvatskih birača – i to na referendumu kojem je pristupilo čak manje od polovice državljana s pravom glasa. Prema tome, može se zaključiti – prema rezultatima referenduma, kao i susljednih izbora za EU parlament, kako je legitimitet uključenosti Republike Hrvatske u EU vrlo upitan!
Slične podatke kao na razini Hrvatske uočavamo i u samim Kaštelima, s tim da je postotak Kaštelana koji su 2012. godine izabrali priključenje EU bio još manji od prosjeka Hrvatske – 56,43 %, a izlaznost opet manja (43,43%). Dakle, za Kaštela u Europskoj Uniji izričito se izjasnila tek četvrtina punoljetnih Kaštelanki i Kaštelana, dok je na izborima za EU parlament 2013. sudjelovalo oko 15 %, 2014. – oko 22 %, a 2019. – oko 23 % kaštelanskih birača, što je također manje od hrvatskog prosjeka!
Video isječak koji animirano prikazuje širenje europske državne asocijacije koja je od 1993. godine poznata pod nazivom Europska Unija (1952. – Europska zajednica za ugljen i čelik, 1958. – Europska ekonomska zajednica): kontinuirani proces proširenja zaustavljen je 2020. godine BREXITOM – tj. napuštanjem Ujedinjenog Kraljevstva
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
