Godišnji odmori su u punom jeku. Mnogi ljudi žele otputovati zato što im je putovanje užitak, žele promijeniti ambijent, a nekima je putovanje način života. Kako god, putovanja na ljetni odmor su svakako test naših sposobnosti, izdržljivosti, znanja, tolerancije i hrabrosti.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje ukupnog stanovništva.
Pravodobne preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice za zdravlje i ponašati se prema savjetima liječnika u danima kada su temperature ekstremno visoke, a letjet će i do 40 stupnjeva.
Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može izazvati poremećaje koji ugrožavaju zdravlje, kao što su toplinska iscrpljenost, toplinski udar (sunčanica) ili toplinski grčevi.
Poremećajima izazvanima toplinom osobito su ugrožena mala djeca i stariji, vrlo pretile osobe i kronični alkoholičari, te oni koji uzimaju neke lijekove kao što su antihistaminici, antipsihotici…
Prije polaska na godišnji odmor podsjetite se koje vam sve ‘vruće’ opasnosti prijete te saznajte kako se od njih zaštititi:
1. Toplinski udar
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša, odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
To se stanje brzo razvija i može izazvati trajna oštećenja unutarnjih organa, osobito mozga, ali i smrt, ako se odmah ne liječi.
Toplinskom udaru obično prethode znakovi upozorenja kao što su glavobolja, vrtoglavica (osjećaj vrtnje) ili umor. Znojenje se smanjuje, a koža je vruća, crvena i suha. Frekvencija srca se povećava i može dosegnuti 160 do 180 udaraca u minuti. Istodobno se povećava i frekvencija disanja, ali se obično ne mijenja krvni tlak.
Tjelesna temperatura raste i do 40 Celzijevih stupnjeva, a pogođena osoba može biti dezorijentirana, zbunjena, izgubiti svijest ili dobiti grčeve. Osobu koja pokazuje te simtome, treba hitno prebaciti u bolnicu, a ako to nije moguće, treba je omotati u vlažnu posteljinu ili odjeću, uroniti u jezero, potok, hladnu kupelj ili hladiti ledom dok se ne osigura transport do bolnice.
2. Toplinska iscrpljenost
Toplinska iscpljenost je stanje koje nastaje zbog izloženosti toplini satima, pri čemu prekomjeran gubitak tekućine kao posljedica jakog znojenja dovodi do umora, niskog krvnog tlaka i katkada kolapsa.
Glavni simptomi su povećani umor, slabost, tjeskoba i pretjerano znojenje, osjećaj da ćete se onesvijestiti pri uspravnom položaju, otkucaji srca su polagani i slabi, koža hladna i blijeda, vlažna i ljepljiva, a osoba smetena.
Savjetuje se osobu smjestiti u rashlađeni prostor, leći na ravnu podlogu s glavom niže od ostalog dijela tijela, uz polagano pijenje blago zasoljenih pića svako nekoliko minuta. Oporavak je u pravilu brz.
3. Toplinski grčevi
Toplinski grčevi su teški mišićni grčevi koji nastaju zbog prekomjernog znojenja tijekom napora u iznimno toploj sredini, a uzrokovani su gubitkom tekućine i soli – elektrolita, i to natrija, kalija i magnezija.
Ovi grčevi počinju naglo na šakama, potkoljenicama i stopalima, često su vrlo bolni i onesposobljuju osobu, pri čemu mišići postaju tvrdi, napeti i teško se opuštaju. Poboljšanje nastupa konzumiranjem hrane i pića koja sadrže sol.
4. Sunčanica
Sunčanica nastaje prekomjernim izlaganjem glave, a posebno zatiljka, visokoj temperaturi zbog čega se i temperatura u lubanji povećava kao u ekspres-loncu. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu.
Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne zbog naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su vrlo slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom, pa i komatoznim stanjem i smrću.
Simptomi su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, te crvenilo lica, a uskoro slijede zujanje u ušima, problemi s vidom i malaksalost. U najtežim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica, i može se i onesvijestiti.
Puls je ubrzan, a disanje plitko i brzo. Pomoć je što prije osobu smjestiti u hladovinu i postupno je rashlađivati kao i kod toplinskog udara. Sunčanici su osobito podložna djeca i starije osobe.
5. Crijevna influenca
Putnički proljev, zvan i crijevna influenca, gripa i “turista”, stanje je koje je praćeno proljevom, mučninom i povraćanjem, kruljenjem i grčevima u crijevima, koje se često javlja u putnika i može biti različitog intenziteta. Te su tegobe najčešće uzrokovane bakterijama tipa Escerichia coli, koje proizvode neke otrove, ili virusima kao što je Norwalk virus.
Da bi se izbjegla crijevna influenca na putovanjima, potreban je oprez prigodom odabira hrane i pića. Treba posjećivati restorane koji su poznati po sigurnosti, a izbjegavati hranu i pića koja se prodaju na ulici. Sva hrana treba biti kuhana i sve voće oguljeno.
Putnici trebaju piti samo gazirana pića ili vodu koja je prethodno prokuhana. Valja izbjegavati i kockice leda jer nisu uvijek pripremljene od prokuhane vode. Izbjegavati treba i salate napravljene od nekuhanog povrća.
Korištenje antibiotika se ne savjetuje, osim ljudima koji su u povećanom riziku od putničkog proljeva, primjerice imaju oštećen imunološki sustav.
U većini slučajeva simptomi nestaju spontano i bez liječenja, a u težim slučajevima savjetuje se pijenje mnogo tekućine i konzumiranje lagane hrane.
6. Ubodi ose, pčele, stršljena…
Unatoč svoj mogućoj zaštiti od uboda insekata, nikad nismo posve sigurni i može nam se dogoditi da nam ubod jedne jedine ose pokvari odmor. Stoga djecu treba rano naučiti da ne izazivaju pčele i ose.
Ako ih ugledaju, ne smiju mahati rukama i tjerati ih jer će ih tako samo potaknuti da napadnu, a ako jedu na otvorenom, trebaju paziti da im ovi kukci ne sjednu na hranu ili ne upadnu u čašu sa sokom.
Ubodi pčela i osa vrlo su bolni i mogu izazvati alergiju, a njihov otrov dovesti do šoka. U slučaju da je ubodena osoba alergična, treba je hitno odvesti u bolnicu, a isto vrijedi za slučaj višestrukog uboda, osobito u području vrata, usta i ždrijela.
Kao prvu pomoć u slučaju uboda ose, pčele ili stršljena, stručnjaci savjetuju hladne obloge, a ubod mogu ublažiti i oblozi od kvasine, ili tople vode kojoj smo dodali čajnu žličicu sode bikarbone, ili nekoliko kapljica eteričnog ulja lavande ili eukaliptusa. Inače, pčelinji žalac treba odstraniti pincetom tako da ga uhvatimo što bliže koži ali da pri tome ne stiskamo kožu kako otrov ne bi prodirao još dublje.
Praktični savjeti
Neovisno kako subjektivno podnosite vrućinu, liječnici Zavoda za javno zdravstvo savjetuju:
• Izbjegavajte jak napor u vrlo vrućem okolišu i slabo ventilirani prostor.
• Nosite prikladnu odjeću od laganog prirodnog i prozračnog materijala; kada izlazite iz kuće, nosite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Kada ne možete izbjeći napor u vrućem okolišu, pijte mnogo tekućine i rashlađujte tijelo prskanjem hladnom vodom ili češćim tuširanjem.
• Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Izbjegavajte jako rashlađene napitke.
• Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo se to odnosi na starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Tekućinu i soli izgubljene znojenjem nadoknađujte uzimanjem blago zasoljene hrane i pića kao što je slani sok od rajčice ili hladna juha; dobar izbor su i razrijeđeni sok od limuna (odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice).
• Jedite češće male obroke, a izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. Konzumirajte miješano svježe voće, tzv. smoothieje, koji će nadoknaditi izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).
izvor:SD
