– Bio je mlad, imao je samo 18 godina… Ronilac uz to. A, umro je od infarkta – započela je svoje svjedočanstvo doc. dr. sc. Katarina Novak, internistica kardiologinja koja je u svojem dvanaestogodišnjem kliničkom iskustvu primijetila zabrinjavajući porast sve mlađih pacijenata sa srčanim oboljenjima.
– Ne samo to, već infarkti kod mlađe populacije nemaju tipičnu kliničku sliku. Mogu se dogoditi potpuno bez karakterističnih simptoma poput boli u prsima sa širenjem prema lijevoj ruci. Često se ne prepoznaju, a i dob pacijenta zavarava jer se uopće ne razmišlja kako bi mladi pojedinac u naponu snage i života imao infarkt.
Spomenuti pacijent je imao akutni infarkt miokarda kada je imao samo 18 godina. Bio je ronilac, i danima je ronio pod tim stanjem. Mislio je da se prehladio, no zapravo je osjećao znakove popuštanja lijeve klijetke. Kasno je bolest prepoznata, a najviše zato jer se radilo o osobi u naponu snage.
Zato treba skrenuti pozornost da se takvi problemi događaju kod mladih ljudi. Primjerice, postoji kategorija ljudi koja će nam zadnja pasti na pamet kada spominjemo kardiovaskularne bolesti, a pogađa ih jednako kao i ostalu populaciju. Radi se o sportašima.
– Cijela priča je zapravo započela sportom. Sin mi se dugo vremena bavio veslanjem, završava i kineziološki fakultet… Dugo sam u tom svijetu, te sam uvidjela kako zabrinjavajuće veliki dio mlade sportske populacije ne prolazi dovoljno temeljite kardiološke preglede. Samim time uopće nisu valjano pokriveni primarnom prevencijom. A morali bi biti – kazala je dr. Novak, aludirajući na zabrinjavajući broj naglih srčanih oboljenja kod sportaša, kao i iznenadnih smrti u raznim arenama i na igralištima.
– Sve više mladih ljudi ima problema sa srcem, te se događa da i u dobrim dijagnostičkim uvjetima takve bolesti prolete ispod radara – kaže liječnica, navodeći da Europsko kardiološko društvo preko radne grupe za prevenciju, rehabilitaciju i sportsku kardiologiju pripisuje točne smjernice što bi svakom sportašu od pregleda trebalo napraviti.
Uglavnom se ide za time da se nad sportašima obavlja redovita preventivna kardiološka obrada. No, Novakova želi naglasiti da je pored tih mjerenja važno obaviti i druge testove i preglede. Neophodno je mjerenje laktata budući da se prilikom napora tijelo zakiseljuje što predstavlja idealnu podlogu za ispoljavanje bolesti.
Naime, za vrijeme natjecanja, odnosno iznimno teškog fizičkog napora, temperatura tijela se povećava najmanje za jedan stupanj, povećavaju se laktati, a znojenjem tijelo gubi elektrolite. Dodamo li tome i činjenicu da je adrenalin na visini, onda govorimo o “idealnim” uvjetima za aritmogenu smrt.
– Srce može biti u potpunosti morfološki zdravo, što zapravo i jest slučaj kod većine sportaša. No, u zakiseljenom organizmu koji se nalazi u spomenutim stresnim uvjetima može doći do pojava malignih aritmija sa smrtnim ishodom. Pored aritmija, iznenadne smrti sportaša uzrokuju i akutni infarkti miokarda – pojasnila je internistica kardiologinja.
Kako kaže dr. Novak za zdravo srce kod sportaša važno je “otkiseljavanje”. Naime, što je taj period duži to je pojedinac manje pogodan za bavljenje intenzivnim profesionalnim sportom. Netko se jako brzo otkiseljuje, kod drugih je taj proces spor.
– Treba ići tako daleko i takve mlade osobe preusmjeriti i savjetovati ih da se ne bave sportom aktivno, već onako za svoj gušt, amaterski… – savjetuje dr. Novak. Standardni pregled sportaša obuhvaća tek jedno EKG snimanje koje ne traje duže od nekoliko minuta. Ako se aritmija ne pojavi u tom trenutku, ona vrlo lako može proći neopaženo.
– Takav EKG je apsolutno najmanje što mora uraditi. No, da bi pojedinac bio siguran u svoje zdravlje, potrebno je provesti ergometrijsko testiranje, spirometriju, te ultrazvuk srca. Zbog toga je tema simpozija bila žensko, ali i sportsko srce. Tako je i doc. dr. sc. Mladen Marinović s Kineziološkog fakulteta, imao predavanje gdje je liječnicima obiteljske medicine govorio o važnosti antropometrijskih mjerenja kao i mjerenja laktata kod sportaša.
Iznenadna smrt
Inicijalni simptomi kardiovaskularne bolesti kod mladih, nažalost mogu biti i zadnji. Prvi znak je aritmija… zato oni tobože iz zdravlja padnu mrtvi. Dobiju infarkt i malignu aritmiju nadovezanu na taj infarkt. Tako da je prvi simptom ujedno i zadnji – fibrilacija klijetke – pojasnila je dr. Novak.
Prije treninga
Dr. Novak za sve one koji se žele baviti fizičkom aktivnosti savjetuje ulaganje u kvalitetan pulsmetar odnosno monitor frekvencije rada srca koji se nosi oko ručnog zgloba. Naime, aktivni sportaši ne bi smjeli niti jedan trening raditi bez pulsmetra.
To bi treneri trebali imati u vidu kao i predviđeni zadani maksimalni puls. Ako se on prekorači, treba napraviti obradu zbog čega. U slučaju da se ponavlja stalno povišena frekvencija, onda ona može biti znak kako neke kardiološke, tako i drugih bolesti. Dr. Novak je također naglasila i stručnost koju svi treneri trebaju posjedovati.
– Edukacije o prevenciji među trenerskom populacijom neophodne su jer krajnji ishodi mogu biti fatalni. Naime, vrlo često su ostvarene suradnje s fizijatrima, ortopedima, fizioterapeutima, no slučajevi konstantne suradnje s kardiologom nisu česti kod nas.
izvor:SD
