BRUTO inozemni dug Hrvatske na kraju studenog 2015. godine iznosio je 47,2 milijarde eura odnosno 107,5 posto BDP-a.
Iako je na mjesečnoj razini zabilježio smanjenje za 110 milijuna eura (0,2%) nastavio je s pozitivnim stopama rasta na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na isti mjesec 2014. bruto inozemni dug porastao za 729 milijuna eura odnosno 1,6% dok je u odnosu na prosinac 2014. godine viši za 548 milijuna eura (1,2%), navode analitičari RBA.
Država povećava inozemni dug
Nastavak rasta inozemnog duga Hrvatske ponajprije je posljedica rastuće komponente duga države čiji je vanjski dug krajem studenog prošle godine premašio 16 milijardi eura. Uz mjesečni rast od 276 milijuna eura (1,7%) vanjski dug opće države je za 755 milijuna eura (4,9%) veći nego u istom mjesecu 2014. Dosegnuvši udio od 34,1% u ukupnom bruto inozemnom dugu, nastavio je s kontinuiranim nizom godišnjeg rasta koji je prisutan od sredine 2009. godine. Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem studenog zadržala se na razini blago iznad 20 mlrd. eura čineći gotovo 43% ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske.
Dug privatnog sektora u padu
S druge strane, dug privatnog sektora u istom promatranom mjesecu spustio se na razinu 27,1 milijardu eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,7% odnosno 5,2%), čime je nastavljen trend pada inozemnog duga predvođen razduživanjem financijskog sektora. Posljednji podaci pokazuju da se dug monetarnih institucija krajem studenog prošle godine zadržao na 6,9 milijardi eura zabilježivši blagi mjesečni pad od 0,2% dok je na godišnjoj razini ubrzao pad po dvoznamenkastoj stopi od 11,1%. S druge strane, zamjetan je nastavak trenda rastućeg inozemnog zaduživanja privatnih nefinancijskih poduzeća čiji je dug dosegnuo 11,7 milijardi eura rastući po godišnjoj stopi od 4,4%.
“Očekujemo da će se domaća poduzeća višeg kreditnog rejtinga i dalje nastaviti zaduživati na inozemnim tržištima, obzirom da u uvjetima iznimno visoke likvidnosti mogu doći do jeftinijih izvora financiranja”, prognoziraju analitičari RBA.
