Sva istraživanja ukazuju na to da navečer, minimalno tri sata prije nego li ćemo poći na spavanje, naprosto – ne smijemo više jesti!
Čak i kad su to sitni obroci, poput malo kokica uz film, a da ne govorimo o onima kojima smo češće znatno skloniji, sladoleda, “par žlica nutelle”, slanih zalogaja, kad se jedu u sate u kojima organizam naprosto, po svom prirodnom ritmu, nije “baždaren“ da ih prima, gomilat će kalorije koje će se pohranjivati na najmanje nam draga mjesta – struk i stomak.
Večernje jedenje naprosto nije dobra ideja iz više razloga, znatno može utjecati i na kvalitetu vašeg spavanja, a o brzini i spretnosti kojom se u tim situacijama i ona šalica mlijeka s dva keksa pretvara u masnu zalihu, fascinantna je.
“Naše tijelo zna kad treba biti budno i uzimati hranu, a kad spavati i ne uzimati hranu. Hranjenje u krivo vrijeme remeti metabolizam i izaziva cijeli niz poteškoća…“ – pojašnjava Kristen Eckel-Mahan, koja proučava san i metabolizam na Sveučilištu Texas Health Science Center u Houstonu.
Bujanje struka
Oni koji rade noću, pa i jedu noću, osobe koje funkcioniraju tako da su dobar dio noćnih sati budni, u pravilu imaju usporen metabolizam, manju toleranciju na glukozu, sagorijevaju manje kalorija i najčešće imaju povećan obujam struka.
Promjena prehrambenih navika važna je za cijeli život i sve aspekte, a posebice sad kad smo nadomak ljetnih mjeseci i samo što se nismo skinuli u kupaće kostime, krajnji je trenutak da uistinu kažemo “ne“ opakim večernjim zalogajima. Dosljednost uvijek donosi rezultate, i urodit će plodom i ovom promjenom.
U danima vikenda, kad se češće družimo, pa smo i više u napasti da grickamo i pijuckamo i iza 22 sata, birajmo laganije zalogaje, bazirane na povrću i salatama.
Ostalih dana zaboravimo i njih, i uz prirodni hladni čaj uživajmo uz tv, knjigu, razgovore ili samo mislima kako će nam odjeća, onako lepršavija i komodnija, tako lijepo stajati.
A kad se na sve naviknemo – nema razloga da prekinemo…
izvor:SD
