Početna Hrvatska Hrvati više trguju u manjem broju trgovina

Hrvati više trguju u manjem broju trgovina

Trgovini posao cvjeta, ali nije tako svakom trgovcu. Trgovini je promet s PDV-om od 2009. do 2014., prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, skočio za sedam milijardi kuna, sa 114 milijardi kuna na 121 milijardu kuna, porasla je prodajna površina trgovina za sto tisuća četvornih metara, s 4,4 milijuna kvadrata na 4,5 milijuna kvadrata, promet po svakoj prodavaonici i po svakom zaposlenom također je skočio, ali je pao broj prodavaonica i zaposlenih.

1001
UDIO

ama

ZAGREB – Trgovini posao cvjeta, ali nije tako svakom trgovcu. Trgovini je promet s PDV-om od 2009. do 2014., prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, skočio za sedam milijardi kuna, sa 114 milijardi kuna na 121 milijardu kuna, porasla je prodajna površina trgovina za sto tisuća četvornih metara, s 4,4 milijuna kvadrata na 4,5 milijuna kvadrata, promet po svakoj prodavaonici i po svakom zaposlenom također je skočio, ali je pao broj prodavaonica i zaposlenih.
Vjerovali ili ne, u 2014. u Hrvatskoj je bilo 31.100 prodavaonica sa 125.300 zaposlenih, a u 2009. ih je bilo 36.300 sa 130.400 zaposlenih ljudi. Broj prodavaonica manji je za njih 5200, a broj zaposlenih za 5100.
Porasla je ukupna površina prodajnog prostora u zemlji, na svakog stanovnika danas dođe po 1,1 kvadrat prodajnog prostora, a preklani je prosječno svaki stanovnik ostavio u prodavaonicama po 28.538 kuna godišnje, koliko po svakom stanovniku iznosi promet maloprodaje s PDV-om, dok je u 2009. po stanovniku bilo 25.815 kuna godišnjeg prometa u trgovinama.
Raste prodajna površina i potrošnja, ali je pao broj prodavaonica i prodavača, pa je jasno da veliki lanci i šoping-centri dobivaju bitku s malim kvartovskim dućanima. Čini se da je njih sve manje i manje, a šoping-meka sve više.
– Brojem trgovačkih centara ne raspolažemo, jer se istraživanjem ne prate trgovački centri kao takvi – rekli su nam u Državnom zavodu za statistiku i objasnili da se u njihovu novom priopćenju o prodaji u trgovini na malo obuhvaća dio maloprodajnih mjesta, a to su prodavaonice pravnih osoba, obrtnika i djelatnosti slobodnih profesija koji obavljaju trgovinu na malo. Tako se i benzinske crpke i ljekarne smatraju prodavaonicama. Prodavaonica je fiksna prodajna prostorija u koju kupac ulazi da bi kupio robu. Ostala prodajna mjesta koja nisu prodavaonice smatraju se maloprodajnim mjestima izvan prodavaonica, objašnjavaju nam u Zavodu za statistiku.
Najveći broj prodavaonica i najveće prodajne površine nalaze se u županijama s najviše stanovnika, kažu u Državnom zavodu za statistiku. Tako u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji živi polovina stanovništva Hrvatske i u njima je smještena gotovo polovina prodajnih kapaciteta, 49 posto prodavaonica i 55 posto prodajne površine prodavaonica.
I jedan podatak koji nije iz ovog priopćenja, nego iz priopćenja o plaćama. Prosječne plaće u trgovini na malo bile su u 2014. godini 4168 kuna, dok su u 2009. iznosile 4033 kune. Toliko se prosječno zarađuje u tom poslu punom blještavih neonskih reklama u kojem su radni dan i subote i nedjelje, te se radi u smjenama i noću.