Iz više izvora doznajemo da premijer Orešković i ministar financija Zdravko Marić ipak nisu spremni ukinuti najveću stopu poreza na dohodak od 40 posto nego će ići na njezino spuštanje za nekoliko postotnih poena. Porezni stručnjaci koji češljaju porezni sustav pripremili su niz simulacija, a prema informacijama kojima raspolažemo, najviše izgleda da prođe ima varijanta po kojoj bi se dohodak nastavio oporezivati s tri stope, od kojih bi najveća bila nešto blaža od sadašnje. Uz poreznu upravu, najviše posla na pripremi simulacija ima Institut za javne financije.
Dati svima
U nizu prijedloga postoji čak i varijanta vraćanja na četiri stope, što smo jedno vrijeme također imali u Hrvatskoj. Te četiri stope su, primjerice, bile 15, 25, 35 i 45 posto, s time što nitko više ne predlaže povratak na 45 posto, nego bi plafon za oporezivanje plaća bio na 35 ili 36 posto. Nakon što se uračunaju osobni odbici svakog zaposlenog, trenutačno se porez na dohodak plaća prema tri stope – 12, 25 i 40 posto, na koje se dodaje i pripadajući lokalni prirez. Radnici s nižim primanjima ga gotovo i ne plaćaju, no poslovna i akademska zajednica godinama se žali da država guši najkreativniji i najinventivniji dio društva jer se stopa od 40 posto zaračuna na relativno niska primanja ako se uspoređujemo s drugima. Hrvatska reže 40 posto neto plaće iznad 1500 eura mjesečno, dok se u drugim zemljama uzimaju najoštrije škare na plaće iznad 4 ili 5 tisuća eura mjesečno. Svi se slažu da nema nikakvog razloga da inženjeru koji zarađuje 20 tisuća neto, porezi i doprinosi iznose još 30 tisuća kuna, samo je pitanje kome uzeti da bi se njemu dalo.
Sugovornik iz HDZ-a ističe da promjene treba voditi tako da ih osjeti većina zaposlenih, a ne samo oni s primanjima koja se za naše prilike mogu smatrati visokima. Istom se logikom vodio i SDP koji također nije dopustio svom ministru financija Lalovcu da ukine stopu od 40 posto, nego je svima povećao osobni odbitak te time rasteretio plaće za približno dvije milijarde kuna. Otkako je došao u Ministarstvo, Marić važe svaku riječ kad govori o poreznim promjenama, no u posljednje vrijeme posebno ističe da one moraju biti fiskalno održive, socijalno pravedne i jednostavne. Uz to, Marić rado govori i o širenju porezne baze, jer se Hrvatska ubraja u zemlje s velikim poreznim utajama.
Poseban je pritisak i s lokalnih razina jer je porez na dohodak prihod gradova, općina i županija, a ne državnog proračuna. Ukine li im se ta stopa, procjenjuje se da bi lokalne vlasti ostale bez 1,3 milijarde kuna koje im država ne može nadoknaditi iz poreza na nekretnine jer ga planira uvoditi u fazama. Spuštanjem druge stope poreza na dohodak prema 20 posto izbjegao bi se prigovor da Vlada pogoduje samo najbogatijima, jer bi se indirektno povećale plaće radnika čija su primanja ispod ili oko prosječnih u zemlji. To se isto može postići i povećanjem neoporezivog dohotka.
Kontrola drugog dohotka
Jednom dijelu poreznih stručnjaka trn u oku je i drugi dohodak, na koji se plaća 25% poreza, pogotovo kada ga tvrtke koriste za isplatu debelih bonusa menadžerima. Taj drugi dohodak omogućuje menadžerima da za milijunske bonuse plate 25% poreza, dok se liječniku ili inženjeru od njegove plaće uzme 40%!
Analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić kaže da treba biti oprezan s promjenama kad je riječ o porezima, pogotovo nije li Vlada spremna presjeći i ukinuti stopu od 40%.
– Sve ovisi o tome što je cilj. Idealno bi bilo ne mijenjati ništa nema li znatne koristi od promjene – kaže Nestić. Novi zamjenik ministra financija Saša Drezgić u svom prvom dužnosničkom istupu na konferenciji u Opatiji kazao je da treba smanjivati izravne poreze, što porez na dohodak jest, ali on je posebno istaknuo poreze na prihode od kapitala. Njih je kroz 12 posto poreza na dividendu i kamatu uvela bivša Vlada. Potkraj lipnja Vladini bi prijedlozi trebali u javnu raspravu.
preuzeto sa vecernji.hr
