Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.
Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu koja se upravo nalazi u fazi preuređenja, a koja je zbog čuvanih eksponata od neprocjenjive nacionalne i crkvene važnosti.
Inače, Riznica je osnovana i uređena 1992. godine kada je Kaštel Sućurac proslavio 1140-tu obljetnicu prvog naselja Putalj koje se spominje u Trpimirovoj darovnici, te 600-tu obljetnicu današnjeg naselja uz more, odnosno današnjeg Kaštel Sućurca. Ujedno je tom prilikom detaljno istražen i obnovljen Putalj sa crkvicom Svetog Jurja, koji je glavni lokalitet iz Trpimirove povelje i zbog kojeg je darovnica i napisana.
Bijaći i crkvica Svete Marte
Na dan 04.ožujka kojeg je Grad Kaštela uzeo kao svoj imendan, ove godine se i navršava točno stotinu godina otkada je don Frane Bulić na mjestu i temeljima stare crkvice sv. Marte i hrvatskog dvora gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu, dao izgraditi današnju crkvicu sv. Marte u Bijaćima.
Crkvica je izgrađena 1908. godine, a o činjenici kako su u Bijaćima stolovali hrvatski narodni vladari svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrjepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostaci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje.
Osim toga, i u prijepisu Trpimirove darovnice stoji: “Ja knez Hrvata” i “Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći”.
Povelja kneza Trpimira – rodni list hrvatske državnosti
Prema mišljenju mnogih povjesničara kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona u stvari predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Trpimirova darovnica, koja je poznata još i kao Povelja kneza Trpimira jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, koji je napisan na latinskom jeziku, a nastao je 04. ožujka 852. godine. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.
Proučavajući raznu literaturu u kojoj se spominje Trpimirovo doba i Trpimirova darovnica dolazimo do podataka kako je darovnica sačuvana fragmentirano, a budući da knez Trpimir u povelji za sebe kaže kako je vladar Hrvata “po Božjoj milosti”, može se zaključiti kako je on kao vladar u to doba imao neograničenu vlast, prenosi portal grada Kaštela.
Crkvica darovana zbog duga u srebru
Inače, prema povjesničarima, upravo je knez Trpimir (845.- 864.) Hrvatsku uzdigao do velike snage, a po njemu je hrvatska vladarska dinastija nazvana Trpimirovićima. Učeni benediktinac Gottschalk koji se u to doba sklonio na Trpimirov dvor u svojim spisima navodi kako je knez Trpimir uspješno ratovao s Bugarima i porazio bizantsku vojsku iz dalmatinskih gradova.
Osim toga, prema povijesnim podacima, knez Trpimir je u Rižinicama kraj Solina, nedaleko od svoga dvora na Klisu, dao podići prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, a za opremanje samostanske crkve knez je od splitskog nadbiskupa posudio “nešto srebra”.
Trpimir se splitskom nadbiskupu, sa kojim je bio u dobrim odnosima, odužio upravo darivanjem posjeda u okolici Splita, odnosno darovao mu je već spomenutu crkvicu u Putalju, gdje su tada živjeli stanovnici današnjeg Kaštel Sućurca.
Upravo je bilješka o tom darovanju u današnje doba nazvana Trpimirovom darovnicom, a kao što je već spomenuto, predstavlja najstariji zapis sa spomenom hrvatskog imena. Pored toga, iz Trpimirova vremena potječe i prvi sačuvani kameni natpis s uklesanim imenom i titulom hrvatskog vladara iz samostanske crkve u Rižinicama.
Snažna Hrvatska u Trpimirovo doba
Trpimirova darovnica prema mišljenju povjesničara dokazuje i postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je Splitskoj biskupiji podario njegov prethodnik knez Mislav, te Splitskoj nadbiskupiji ovom darovnicom još daruje crkvicu Svetog Jurja u Putalju na padinama Kozjaka i još neke posjede sa kmetovima koji su se na tim posjedima nalazili.
Povelja dokazuje kako se u Trpimirovo doba upravo osnivala feudalna država,a feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica prema kojoj knez Trpimir raspolaže državnim teritorijem i prema kojoj posjeduje vlastite feudalne domene. Osim toga, iz Povelje se može zaključiti i kako je tada knez Trpimir imao svoj aparat vlasti u kojemu su bili njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici, odnosno župani, dvorski kapelani i ostali. Pored svega, knez Trpimir ovom je poveljom uspostavio i pravo Crkve na ubiranje crkvene desetine.
Međutim, iako je još priznavao franačko vrhovništvo, odnosno vrhovništvo nasljednika franačke vlasti u Italiji, lombardijskog kralja Lotara, knez Trpimir je vladao gotovo samostalno. O snazi Hrvatske u Trpimirovo doba svjedoči i osnivanje hrvatske biskupije sa sjedištem u Ninu, što prema povjesničarima koji proučavaju ovo razdoblje potvrđuje i kako je sredinom IX. stoljeća veliki dio Hrvata već prihvatio kršćanstvo.
Osim toga, prema povjesničarima, na osnovu Trpimirove povelje može se zaključiti i kako se hrvatska država pojavila u trećem desetljeću IX. Stoljeća.
Dan Grada Kaštela
Mnoge starohrvatske crkvice na padinama Kozjaka i čitavo kaštelansko područje koje obiluje nalazištima odiše duhom naših hrvatskih predaka i podsjeća nas na hrvatske knezove i njihove darovnice koje su iznimno važne za hrvatsku povijest.
Uz veliku dozu ponosa Kaštelani su datum izdavanja Trpimirove darovnice uzeli za datum obilježavanja Dana grada Kaštela, a što je ustanovljeno otkada se “sedam kaštelanskih sela” u nezavisnoj i slobodnoj Hrvatskoj administrativno ujedinilo, a pri čemu je ipak svaki od sedam Kaštela zadržao svoju posebnost i osobnost.
preuzeto sa dalmacijanews.hr
