Početna Kaštela Zdrav život za zdrave bubrege: Obilježavanje Svjetskog dana bubrega u Splitu, Solinu...

Zdrav život za zdrave bubrege: Obilježavanje Svjetskog dana bubrega u Splitu, Solinu i Kaštelima

1117
UDIO

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana bubrega, a koji se obilježavao 9.ožujka 2017., u organizaciji Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije i Grada Solina provest će se akcija mjerenja šećera i tlaka za građane Solina, u cilju prevencije bubrežne bolesti.

Akcija će se održati u atriju gradske uprave Grada Solina, u vremenu od 10 do 12 sati , u utorak 14. ožujka.

U provođenju aktivnosti sudjeluje medicinsko osoblje i studenti Sveučilišta zdravstvenih studija u Splitu, a svi prisutni dobit će i edukativni letak.

U Splitu, u Bolnici Križine, ulaz jug 18 sati održat će se predavanje o bubrežnim bolestima dok će Kaštel Sućurac u svjetskom danu bubrega sudjelovati mjerenjem tlaka od 10 do 12 sati.
Obilježavanja Svjetskog dana bubrega ove godine provodi se pod sloganom: DEBLJINA I KRONIČNA BOLEST BUBREGA i ZDRAV ŽIVOT ZA ZDRAVE BUBREGE.

Zašto obilježavamo Svjetski dan bubrega?

Cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega jest podizanje svijesti o životno važnoj ulozi bubrega u očuvanju zdravlja te umanjiti učestalost bubrežne bolesti i njen štetan utjecaj na cijeli organizam.
Namjera je ukazati da je kronična bolest bubrega česta, štetna i da se može liječiti.
Zato je od velike važnosti razviti svijest o potrebi ranog otkrivanja bubrežne bolesti od dječje do starije dobi, kako bi stvorili buduće zdravije generacije.

Zašto su bubrezi važni?

Bubrezi su izuzetno važni za naše zdravlje i kvalitetu života. Ne samo da oni čiste naš organizam nego i reguliraju krvni tlak, održavaju čvrstoću kostiju i stimuliraju stvaranje crvenih krvnih zrnaca koja nose kisik po tijelu.

Daruj – prihvati – Bubrezi za život

Posljednjih 11 godina, zahvaljujući izuzetnom osobnom zalaganju, stručnom znanju i organizacijskim vještinama, nefrolozi, urolozi, anesteziolozi, imunolozi, neurolozi, biokemičari i stručnjaci brojnih drugih specijalizacija su, uz potporu Ministarstva zdravlja, javnih glasila i medija, te istaknutih ljudi iz javnog i političkog života, uspjeli bitno podići svijest o potrebi darivanja organa i unaprijediti transplantacijsku medicinu, a na prvom mjestu transplantaciju bubrega.
Uspjesi na domaćem planu odnosno povećanje broja darivatelja s 2,7 (2000. god.) na 13 na milijun stanovnika (2006. god.) rezultirali su 2007. god. pridruživanjem i redovitim članstvom u Eurotransplantu. Time je dodatno unaprijeđena djelatnost transplantacije organa, jer je u zajednici 7 zemalja (Austrija, Belgija, Hrvatska, Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Slovenija) moguće lakše i brže dobiti organe (ne samo bubreg) za hitne i/ili visokosenzibilizirane bolesnike. Iz godine u godinu broj darivatelja, a kroz to i transplantacija u Hrvatskoj se povećava. Tako je u 2010. god. zabilježeno rekordno povećanje broja darivatelja od čak 64,9%, i broja transplantacija za 54%. Najveći broj odnosi se na transplantacije bubrega.

Liste čekanja su smanjene za 19% u odnosu na 2009. god. Samo godinu dana kasnije već do listopada povećan je broj darivatelja za daljnjih 17%, transplantacijski centri presadili su 10% više solidnih organa, a lista čekanja smanjena je za 26%.
Ostvareni uspjesi nisu ostali nezapaženi. U veljači 2011. god. Hrvatska je postala Regionalni zdravstveni centar za razvoj programa darivanja i transplantacije organa, u okviru Zdravstvene mreže zemalja Jugoistočne Europe. To je priznanje čitavoj transplantacijskoj zajednici, ali i nacionalnoj koordinatorici za transplantaciju osobno. Zdravstvena mreža Jugoistočne Europe predstavlja zajedničku, političku i institucionalnu inicijativu vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije i Makedonije, u općem promicanju mira, pomirbe i zdravstvenih sustava u regiji.
Transplantacija bubrega svakako predstavlja vršni domet u liječenju kroničnih bubrežnih bolesnika.

Ipak, krajnji cilj nije liječenje, već sprečavanje nastanka bubrežnih bolesti. Zbog toga je uz razvijanje svijesti o doniranju organa, poboljšanju i proširenju mreže donatorskih bolnica, kao i unapređenju transplantacijske medicine, neophodno nastaviti široku društvenu akciju prosvećivanja ljudi o uzrocima i posljedicama kroničnih bubrežnih bolesti. Potrebno je organizirati p reventivne preglede za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, što se posebno odnosi na rizične skupine odnosno oboljele od hipertenzije, dijabetesa, dislipidemije, pretilosti, kao i u osoba koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu o bolesti bubrega.

Scenarij uspješne organizacije i provedbe probira na kroničnu bubrežnu bolest zasniva se na dobrom planiranju ne samo probira već i budžeta, vodstva i voditelja, odabira populacije u obuhvatu, metode (testa), edukacije, mjesta i osoblja za provođenje probira, vremena u kojem će se probir provoditi, prikupljanja podataka o rezultatima, analizi podataka, izradi i uporabi informacija. Kod svakog probira, pa tako i kod ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti, valja biti siguran da će se za sve osobe s pozitivnim nalazima osigurati brza, učinkovita dijagnostika i terapije.

Osam zlatnih pravila

1. Budite fizički aktivni i u formi – na taj način možete bolje kontrolirati krvni tlak i tjelesnu težinu.
2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi – rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega.
3. Kontrolirajte krvni tlak – arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega.
4. Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu – smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu!
5. Održavajte zdravi unos tekućine – 1,5 do 2 litre vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i više.
6. Ne pušite – pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, a istovremeno povečava rizik od raka bubrega za 50%.
7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove – lijekovi protiv bolova mogu oštetiti vaše bubrege.
8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika
izvor:dalmacijanews