Početna Svijet Pred nama je godina ekstremnih klimatskih uvjeta!

Pred nama je godina ekstremnih klimatskih uvjeta!

1722
UDIO

Uoči Svjetskog meteorološkog dana koji se obilježava 23. ožujka, vodeća Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je godišnje izvješće od stanju klime na globalnoj razini.

Kako navode, 2016. godina ostat će upisana u povijesti kada je riječ o rekordno visokim temperaturama zraka s jedne strane te iznimno niskoj razini morskog leda s druge. Razina mora i temperatura oceana nastavili su se uzdizati tempom koji se ne smanjuje, a ovakvi ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavljaju se i u 2017. godini.

– Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0.06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu – rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.

Talaas naglašava kako uz nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji.

Nakon 2001., svaka godina bila je najmanje 0.4 stupnja iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje 1961. – 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena, prenosi DHMZ.

Ugroženi ljudi, svjetska gospodarstva i ekosustavi

Zatopljavanje je u 2016. godini dodatno pojačao i El Nino, čiji se utjecaj pridružio utjecaju dugoročnih klimatskih promjena prouzročenih emisijama stakleničkih plinova.

Među ekstremima 2016. valja spomenuti velike suše koje su prouzročile probleme u opskrbi hranom za milijune ljudi u južnoj i istočnoj Africi i Srednjoj Americi. Uragan Matthew donio je tragedije Haitiju i velike ekonomske gubitke SAD-u. Istočna i južna Azija također se suočila s obilnim kišama i poplavama.

No nisu samo ljudi pogođeni ovim promjenama. Zbog visoke temperature oceana zabilježeno je odumiranje koralja, što ima značajan utjecaj na morske hranidbene lance, ekosustave i ribarstvo.

Led se topi, oceani rastu

Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem upozoravaju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je prethodno izviješteno. Privremeni podaci također pokazuju da se stopa rasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila.

Zabrinjavajući su i polarni ekvivalenti toplinskog vala na Arktiku, koji je zabilježen čak tri puta! Snažne oluje s Atlantika donijele su priljev toplog i važnog zraka. Antarktički morski led bio je na rekordno niskim razinama.

Znanstvenim istraživanjima došlo se do zaključka da promjene na Arktiku te otapanje leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije te utječu na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama, brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.

Ekstremne toplo-hladne temperature

Upravo je to razlog zbog kojeg je početkom ove godine u određenim dijelovima svijeta bilo neuobičajeno toplo (Kanada i veliki dijelovi SAD-a), dok su drugi dijelovi, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature.

Zatopljivanje je u 2016. osjetio cijeli svijet. Na većini svjetskih kopnenih površina temperature su bile iznad prosjeka 1961. − 1990. U raznim dijelovima svijeta zabilježene su srednje godišnje temperature minimalno 3 stupnja više od prosjeka 1961. – 1990.

Prosječne globalne površinske temperature mora u 2016. bile su najviše u povijesti mjerenja. Zabilježena je druga najviša količina topline u oceanu u povijesti mjerenja nakon 2015.

Od početka 20. stoljeća razine mora globalno su porasle za 20 centimetara, većinom kao posljedica termalne ekspanzije oceana i topljenja ledenjaka te ledenih kapa. Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña 2015./2016., uzdignuvši se za oko 15 milimetara od studenog 2014. i dosegnuvši novu rekordnu razinu u veljači 2016.

Godina 2017. počela je ekstremnim toplinskim valom u sjevernoj Africi.

Tako je u Pretoriji 7. siječnja izmjerena temperatura od 42.7 stupnja Celzijeva, dok je u Johannesburgu izmjereno 38.9 stupnjeva. Riječ je o temperaturama za tri stupnja višim od najviših rekorda ikad izmjerenih na tim lokacijama.

preuzeto sa vecernji.hr