Sada ulazimo u mirniju fazu, rekao je ravnodušnoAnte Ramljak nakon što je dogovorio novu, naglasio je svoju zadnju, tranšu kredita koja će u Agrokor donijeti dodatnih 480 milijuna eura.
Taj silni novac, međutim, ne rješava problem, donosi samo novi predah prije konačnog suočenja s pravom istinom o posrnulom koncernu. Stvari se u Agrokoru tek trebaju početi rasplitati, a to neće donijeti mir.
Iza apaurinskog nastupa izvanrednog povjerenika krije se nervoza i napetost koji ne idu u prilog procesu u Agrokoru. Dojam je da stvari ipak nisu pod kontrolom. Kako kaže jedan poznati ekonomski stručnjak, ne želeći da ga se imenuje, sve je širi konsenzus ekonomskih stručnjaka o tome da nam nedostaje jedan Antonio Alvarez III.
Krizu Agrokora, ako šansa za oporavak uopće postoji, trebalo je rješavati brzo, hladno i racionalno, a aktualno hoće-neće razvlačenje ne daje nadu. Ante Ramljak izgubio se u rješavanju problema s dugovima i pregovorima o kreditima, kaže taj ekonomski stručnjak.
Rusi su, nije tajna, nezadovoljni načinom na koji se raspetljava Agrokor. I svojom pozicijom, a ne zaboravimo, drže četvrtinu duga. Poručuju, ishođenje kredita ne može oporaviti kompaniju koja svakodnevno gubi tržišnu poziciju. Rusi tvrde da ni novi kredit, po njima puno viši od potreba, ne može spasiti Agrokor, kojemu je jedina šansa bolje operativno poslovanje.
Sberbank nije uspio u namjeri da kredit, po roll-up modelu, zaustavi preko Trgovačkog suda u Zagrebu.
Iako se javno pohvalio da mu nude više novca nego što mu treba, Ramljak je, suočen s dramatičnom financijskom situacijom, ponudio kreditorima posebne uvjete, tzv. roll-up model kojim se maksimalno podilazi bankama i fondovima. Predviđen je u američkom zakonodavstvu i odobravaju ga tamošnji sudovi.
U konačnici fondovi dobiju čak i veći povrat nego banke.
Važno je pitanje zašto se događa zaokret i zašto se Agrokor gura u ruke spekulativnih ulagača, fondova rizičnog kapitala, a ignorira one koji su kroz klasične kredite dosad upumpali više od milijardu eura. Odgovor zna samo Ante Ramljak i njegovi poslodavci.
Opasno je to što su Agrokorove obveznice emitirane po zakonu države New York, pa se eventualni sporovi trebaju voditi na tamošnjem sudu. Regulira ih zakon savezne države, a ne hrvatski ili europski zakoni, gdje su emitirane. Newyorški sud presuđuje dug nominalno, bez obzira na to koliko je jeftino kupljen. Američki lešinarski fondovi stoga kupuju obveznice pa za ulog od 30 do 35 posto “utjeruju” puni iznos. Poznato je da je njihova glavna metoda naplate tužba protiv države.
Rusi su odlučili racionalizirati ubrizgavanje novca, a Amerikanci očito u tome ne vide opasnost, nego priliku za ekstra zaradu. “Ne možemo birati kapital jer ga sami nemamo dovoljno, važno je da novac dođe jer bez toga smo mrtvi”, kaže bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza, naglašavajući da je Agrokor u nekoj vrsti kontroliranog stečaja kojim se kupuje vrijeme za razgovor.
Prognoza nemoguća
“Potrebno je jasno reći da je Agrokor u stečaju, samo što se u ovom postupku primjenjuju drugačija pravila nego na sve ostale subjekte u Hrvatskoj, a i šire”, ističe pak sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
Bilo kako bilo, američki lešinarski fondovi ušli su u vjerovničko vijeće Agrokora i diktiraju igru. Vladin povjerenik nije se odupro interesima financijaša koji vide dobru priliku za špekulativne superprofite. Sad je kupljeno još malo vremena u očekivanju da se kompanije koncerna počnu financirati iz poslovanja. Ali, suočenje s istinom se bliži.
Što je, zapravo, istina o Agrokoru? Nitko u Hrvatskoj ne može danas kompetentno reći kakve su brojke u posrnulom koncernu. Ne znaju se dugovi, nije utvrđena imovina, ne zna se tko su vlasnici, ne znaju se niti sve implikacije “lex Agrokor”. Nakon što su do 10. lipnja svi prijavili tražbine, u ponedjeljak bi se trebao znati barem točan iznos duga. Dosad se baratalo s 40,4 milijarde kuna, bez Merkatora, ali u poslovnim se krugovima spekulira sa znatno većim iznosom. Znat će se i je li rupa veća od 3,7 milijardi kuna. Ona je važna jer će se prema njoj definirati diskont, otpis dijela duga, na koji će morati pristati svi vjerovnici. I država.
Slijedit će utvrđivanje stanja imovine, a tek nakon toga ići će se u proces restrukturiranja. Vremena nema, odreda smatraju ekonomski stručnjaci, smjer restrukturiranja hitno se mora(o) iskristalizirati.
– Neodrživo je stalno pregovaranje o kreditima, umjesto o tome kako će se kompanija restrukturirati. Odugovlačenje tog procesa zapravo će dovesti do polaganog odumiranja cijelog Agrokora, sve dok se jednog dana ne konstatira da taj koncern više ne postoji, upozorava analitičar Damir Novotny.
U situacijama u kakvoj se našao Agrokor brzina rješavanja krize uvijek je presudna za makroekonomiju. Najpoznatiji megastečajevi u svijetu provedeni su za manje od godinu dana. “Agrokorova” šansa za tako nešto ravna je nuli. Odugovlačenje s preustrojem dodatno je opasno u zapetljanoj, nejasnoj i napola definiranoj pravnoj i ekonomskoj konstrukciji u koju je Agrokor stavljen specijalnim zakonom.
– Rasplet ove krize nemoguće je predvidjeti. Jasno je jedino da koncerna više neće biti, pitanje je kako će se snaći samostalni dijelovi. Bez obzira na način rješavanja, učinci ove krize bit će jako dugi, a značajnije negativne efekte počet ćemo osjećati na prijelazu ove u iduću godinu, kad se izgubi sezonski utjecaj. Slučaj “Parmalat” imao je repove punih 13 godina, a “Agrokor” je čak i složenija struktura u pravno neurednijem ambijentu – ističe dr. Željko Lovrinčević,jedan od uglednijih hrvatskih ekonomista.
Uvaženi profesor Ivo Bićanić siguran je da Agrokor čeka spora, duga i bolna smrt nakon koje će, bude li sreće, ostati neke samostalne tvrtke. U čijem vlasništvu? “Lex Agrokor” nije riješio to pitanje. Ruska banka VTB najavila je razradu ideje o zamjeni potraživanja za vlasničke udjele. Novi vlasnik mogao bi se pojaviti, sam, u proljeće iduće godine, kad na naplatu stiže pik obveznica od 485 milijuna eura, za koju je Ivica Todorić založio gotovo cijeli Agrokor. A “pik toogle” je smišljen upravo za kupovanje tvrtki pozajmljenim novcem. Može li se uopće iskupiti ili refinancirati ta obveznica?
Jako teško. A ni vremena nema previše.
Prostor za tužbe
– Nema vizije što treba raditi, ne vidi se snimka stanja ni ideja nove strukture. Ne vidimo da su ključni ljudi bliski s problemom, a ovaj show koji stalno gledamo nimalo ne obećava. Situacija, izvjesno, nije pod kontrolom i sve bi lako moglo završiti u potpunom kaosu, s tužbama – kaže prof. Ljubo Jurčić, koji je prije dva mjeseca pozitivno ocijenio izbor Ante Ramljaka.
Hoće li naposljetku direktne posljedice slučaja “Agrokor” snositi porezni obveznici? Vlada je preuzela veliki rizik. U regularnom stečaju za sve obveze bio bi odgovoran “Agrokor”, sada bi se u sudskim procesima mogla naći i država. Vlada nas je uspjela uvjeriti da je sudbina “Agrokora” povezana sa sudbinom Hrvatske. Bit će veliki problem kad se interesi “Agrokora” pokažu suprotnim od interesa Hrvatske. Vjerovnici će potražiti duboki džep, a to bi mogla biti hrvatska država.
Sudac Kolakušić uvjeren je da će hrvatski građani snositi posljedice, i to kroz tužbe vjerovnika zbog posebnog zakona i poteza povjerenika Ante Ramljaka.
Profesorica Jasnica Garašić inzistira na tome da je u slučaju Agrokor, pravno gledano, “napravljena katastrofa protiv svih ustavnih načela, koja otvara prostor za tužbe”.
Nitko ne zna kako će na kraju postupiti ruske banke i američki fondovi. Prema mišljenju jednog uglednog bankara, i Rusi i Amerikanci učinit će sve da visoki ceh koji je napravio Todorić pokrije Hrvatska, ali i lokalne države u kojima je Agrokor prisutan. Milom ili silom.
IZVOR: slobodnadalmacija.hr
