Početna Hrvatska Ekološki ustanak u Cetinskoj krajini – Narod se buni

Ekološki ustanak u Cetinskoj krajini – Narod se buni

Propada li projekt ministričina muža vrijedan 10 milijardi kuna?

1191
UDIO

PROTIV PROJEKTA “Termoelektrana bi bila opasna i ekološki i ekonomski: zaposlila bi 50 ljudi, a zagadila vodu koju pije 500 tisuća ljudi”, kaže mag. Mislav Cvitković

ZA PROJEKT “To je zastrašivanje stanovnika Cetinske krajine. Voda u jezeru ostat će pitka, a toplina proizvedena u TE samo će pomoći ekološkom uzgoju”, kaže prof. Legović

 Planirana izgradnja plinske termoelektrane na jezeru Peruća izazvala je zabrinutost mnogih stanovnika općine Hrvace, pa i cijele Sinjske krajine, koji već mjesecima prosvjeduju protiv tog projekta nazvanog Vis Viva vrijednog oko milijardu eura. Projekt uključuje i gradnju hidroelektrane Vrdovo, 22 kilometra dugačkog pliovoda Dugopolje-Peruća te dalekovoda Hrvace-Konjsko.

Termoelektranu neki nazivaju i tvornicom smrti, a teške riječi pale su prošli tjedan i u Saboru kad je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina DalićMostovu zastupniku Miri Bulju odbrusila kako joj je dosta slušati laži o Perući. Prozvanima su se osjetili i znanstvenici koji podupiru građansku inicijativu “Ne daj se, Cetino” – prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivo Šimunović, umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te mag. phys. Mislav Cvitković, doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnberg i Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu koji je ujedno na čelu inicijative.

Njih trojica su ministrici uputila otvoreno pismo s naslovom “Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja”, u kojem veoma borbenim tonom iznose svoje, kako kažu, znanstvene argumente o pogubnom utjecaju ovog projekta na okoliš, uz zaključak da narod cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar to opet platili i krvlju.

Svoje stavove dodatno obrazlažu u razgovoru za Globus, a oni su dijametralno suprotni od mišljenja znanstvenika koji su sudjelovali u izradi studije utjecaja na okoliš za ovaj projekt – prof. dr. Tarzana Legovića s Instituta Ruđera Boškovića te akademika Ferde Bašića, umirovljenog profesora zagrebačkog Agronomskog fakulteta, s kojima smo također razgovarali.

Bez strategije

Kao inženjer fizike Mislav Cvitković se između ostaloga bavi rješavanjem jednadžbi prijenosa topline koje pokazuju kako se toplina širi vodom ili zrakom i kako utječe na okolinu. Rodom je iz Karakašice pokraj Sinja, a porijeklom iz Potravlja koje se nalazi uza samo Perućko jezero.

“I da nisam osobno vezan uz taj kraj, reagirao bih kao znanstvenik jer je ovaj projekt za sve hrvatske građane veoma opasan, i to strateški, ekološki, energetski i ekonomski. Hrvatska bi strateški trebala definirati što za nas znače rijeka Cetina i Perućko jezero, koje je najveći bazen pitke vode u državi. Takve strategije, nažalost, nema. A sada bi privatna tvrtka uzela dio jezera u koncesiju. Cijeli projekt Vis Viva ima snagu jednog gigavata, što je oko jedne četvrtine ukupnog hrvatskog energetskog sustava. Energetski je opasno takvu snagu dati u privatne ruke”, kaže Cvitković te dodaje kako Cetina izvire sjeverno od jezera, protječe kroz njega i izlazi na brani Perući, čijom je gradnjom jezero i nastalo.

Problem topline

“Ova je elektrana prevelika s obzirom na protok vode u Cetini. Rijekom otječe premalo vode da bi odnijela toliku toplinu. Elektrana iz jezera uzima vodu, njome se hladi i ispušta zagrijanu vodu natrag u jezero malo ispred brane Peruća. Prema podacima iz studije utjecaja na okoliš u jezero se ispušta osam kubnih metara u sekundi vode koja je za osam stupnjeva toplija od vode koja ulazi u elektranu. Ta količina toplije vode bi godišnje uzrokovala u prosjeku podizanje temperature Cetine za tri stupnja. Budući da je ljeti protok puno manji od prosjeka, tada bi temperatura vode mogla biti i 35 stupnjeva viša nego danas, što bi uništilo kompletan biološki sustav u rijeci, gotovu svu floru i faunu, čime bi voda postala nepitka. Danas tu vodu pije više od 500.000 ljudi. Onečišćenje zraka i vode bi se izravno odrazilo i na poljoprivredu koja je u cetinskom kraju glavna djelatnost, i to posebno ekološka poljoprivreda u više od sto OPG-ova samo u Hrvacama, kao i cijeli avanturistički turizam na Cetini. Ugroženo bi bilo i nekoliko razvojnih projekta koji bi kroz iduće dvije do tri godine trebali zaposliti više od 300 ljudi, a koji se temelje na ekološkoj proizvodnji hrane. Sve te OPG-ove, turističke obrte i ova dva projekta, dakle oko 500 radnih mjesta, elektrana bi uništila, a zapošljavala bi samo 40 do 50 ljudi. Tako da je argument investitora o otvaranju novih radnih mjesta potpuno besmislen”, tvrdi Cvitković.

IZVOR: jutarnji.hr