Pritom je vrijednost depozitnog novca iznosila 73,9 milijardi kuna, što je za 21 posto ili gotovo 13 milijardi kuna više nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
U strukturi ukupnog depozitnog novca gotovo 34 milijarde kuna u prosincu 2017. držala su kućanstva, dok je 31,9 milijardi pripadalo nefinancijskim društvima.
“Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta oko 20 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni”, ističe se u analizi.
Objašnjava se da je pad kamatnih stopa na depozite posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i HNB-a, koja je izazvala pad kamatnih stopa na plasmanima.
“ECB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja”, navode analitičari RBA.
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti su u prošloj godini pali za 2,9 posto, pa su na kraju prosinca iznosili 199,3 milijarde kuna.
Pritom su štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji čine 82,3 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj razini pali za 3,3 posto, na 164,1 milijardu kuna.
Kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili su, pak, na godišnjoj razini pad za 1,2 posto, pa su krajem prošle godine iznosili 35,2 milijarde kuna, navodi se u analizi RBA.
IZVOR: seebiz.eu
