U HGK Županijskoj komori Split danas je pravno počeo projekt željezničkog povezivanja Trogira i zračne luke Resnik sa Splitom. Sporazum o dugogodišnjem partnerstvu u razvoju željezničkog prometa i unaprjeđenju integriranog prijevoza putnika na području Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije potpisalo je 13 partnera, među kojima je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, HGK, gradovi Split, Solin, Trogir, Kaštela, Županija i predstavnici HŽ-a. Mirjana Čagalj, v.d. predsjednica Županijske gospodarske komore, upozorila je kako se od 1948. godine, kada je završena Unska pruga, ništa novo po pitanju željezničke infrastrukture nije napravilo.
Predio Kaštela – Resnik pogledajte iz zraka.
– Prošlo je od toga 70 godina! Za usporedbu, 2017. godine željeznicom je iz Splita za Zagreb putovalo 134.000 putnika, dok je kroz zračnu luku prošlo gotovo tri milijuna, a kroz trajektnu luku pet milijuna putnika. Kroz raskrižje Solina prođe godišnje 14 milijuna vozila, a na dnevnoj bazi kroz Solin i Stobreč prođe između 40 i 50 tisuća vozila. To jasno pokazuje da je opterećenje tih prometnica daleko veće od njihove propusnosti i takvo stanje je neodrživo. Plan povezivanja Splita i Kaštela postoji od 1988. godine, kada je 2006. godine počeo do Sućurca prometovati vlak rečeno je da će se nastaviti s gradnjom i da će se kroz tri ili četiri godine Split povezati s Trogirom, sastanak na tu temu održan je ponovno 2014. godine, a danas potpisani sporazum nam daje jak vjetar u leđa i vjerujem da su se stvorili svi uvjeti za realizaciju ovog važnog projekta – kazala je Čagalj.
Dožupan Ante Šošić poručio je kako je ovo povijesni sporazum jer je u pravnom smislu započeo projekt koji će bolje povezati Split i rasteretiti prometnice te dodao kako rade i na drugim prometnim pravcima poput tunela kroz Kozjak i brze ceste Split – Omiš, a splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da mu je dosta povijesnih sastanaka i strategija i da je njemu i njegovim kolegama, gradonačelnicima Trogira, Kaštela i Solina na čelu sa županom, cilj stvoriti politički okvir da bi struka mogla napraviti ono što je trebalo napraviti prije 40 godina.
– Odavno smo trebali aglomeraciju od 350.000 ljudi povezati na civilizirani način kako to imaju drugi gradovi u Europi. Došlo je vrijeme konačno da dokinemo ovo infrastrukturno zapuštanje aglomeracije drugog najvećeg grada u državi. Ovo je vrlo ostvariv cilj, postoji politički konsenzus, postoji volja, postoji namjera struke, a i brojke su na našoj stani. Između 8,5 i 9 milijuna ljudi fluktuira između naše zračne i trajektne luke i kada tome pridodate 350.000 stanovnika, postavlja se pitanje gdje je to gospodarstvo bilo do sada da iskoristi taj resurs?! To može biti izuzetno isplativa pruga. Naša djeca i mladi koji danas studiraju u Zagrebu nikada u životu nisu sjeli u vlak, jer on u njihovim planovima ne postoji, to je nedopustiva priča. Danas ćemo to konačno raspravljati, imati platformu i vjerujem da ćemo na sjednici Vlade za koji dan u Splitu dobiti kvalitetne odgovore koje nećemo za 10 godina ponovno prežvakavati. Ulazimo u bitku koja naprosto mora razriješiti prometnu blokiranost Splita, hrvatskog juga i cijele Dalmacije. Sve smo do sada imali, samo je nedostajao politički konsenzus. Ne možemo dozvoliti da prijevoz putnika iz Resnika do luke obavlja Pleso promet ili ilegalni taksisti, ne smijemo dopustiti da domaći ljudi, ali i milijuni putnika iz trajektne luke, ovise o cesti u Biankinijevoj i malom mostu na Bačvicama. Ovo ne znači samo spajanje Splita sa zračnom lukom nego i spajanje naših otoka sa Zagrebom i Europom – ističe Krstulović Opara.
Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, naglasio je da je ovo prilika koja se ne bi smjela propustiti jer prigradska željeznica može riješiti problem zagušenosti cestovnog prometa, ali i prijevoz milijuna putnika iz zračne do trajektne luke.
– Zračna luka Resnik time bi postala i prva zračna luka u Hrvatskoj koja je kao takva povezana željeznicom, a gledajući i druge gradove u Europi koji su povezani željezničkom prugom ovu priliku svakako treba iskoristiti – poručio je on.
Marko Žubrinić, član Uprave HŽ Infrastrukture, tvrdi da se još nikakvi rokovi ne mogu dati, niti se može reći kuda će prolaziti trasa i hoće li biti potrebno napraviti nekakva izmještanja.
– Studija izvodljivosti će pokazati koliko će to vrijediti i u kojim vremenskim rokovima će biti napravljeno, ali mislim da je sve u dobrim rukama. Postoji više varijanti, nama bi najbolje bilo da studija bude tako napravljena da budu najkraće veze i da budu najbolje moguće, ali će studija na kraju pokazati je li se nešto može negdje napraviti ili se ne može – dodao je Žubrinić.
Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, poručio je kako se većina projekta planira financirati iz EU fondova.
– Hrvatska je u jednom trenu riješila svoju autocestovnu mrežu, a sada su na red došle željeznice. Dok se ostali dio Hrvatske u tom smislu razvijao, obala i Dalmacija su bili nepravedno zapostavljeni, a mi ćemo to sada ispraviti – zaključio je Mihotić.
IZVOR: dalmatinskiportal.hr
