Takva su očekivanja i prognoze za ovu godinu. Depozitni novac, onaj na tekućim i žiroračunima, u ožujku je u odnosu na isti lanjski mjesec porastao za 27,8 posto, što je rast od 16,6 milijardi kuna i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna.
Klasična štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo je četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u ožujku 2016. bila veća sedam milijardi kuna i iznosila je 202 milijarde kuna.
Događa se to zato što štediše zbog niskih kamata na oročenu štednju s kojih još i država odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak, preusmjeravaju novac na tekuće i žiroračune.
Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine, piše Slobodna Dalmacija.
S obzirom na toliki pad kamata, koje su početkom krize bile iznad razine od pet posto, građani i poduzetnici novac radije drže na tekućim i žiroračunima. Sredstva na štednim, tekućim i žiroračunima su kompletno osigurana u iznosima do 100.000 eura.
Kamata na depozitni novac naziva se a vista ili kamatom po viđenju i znatno je niža od kamate na oročenu štednju. No, na a vista kamatu se ne plaća porez ako ne prelazi 0,5 posto godišnje. Trenutačna kamata po viđenju za kune iznosi 0,08 posto, a devize na tekućim i žiroračunima je još niža i iznosi prosječno 0,03 posto.
– Već nekoliko godina kućanstva i poduzeća stavljaju novac na a vista depozite, i to zbog pada kamatnih stopa na oročene depozite, ali i uvođenja oporezivanja primitaka na kamate od depozita, od kada vidimo trend rasta a vista depozita.
Može se očekivati da će se taj trend preokrenuti s normalizacijom kamatnih stopa u međunarodnom okuženju, prije svega kada Europska središnja banka krene povlačiti monetarne stimulanse i podizati ključne kamatne stope na povijesno uobičajene razine, a krajem ove godine mogla bi povući dio nekonvencionalnih monetarnih stimulansa.
Ponuda mjeseca:
Po mnogima najbolji na Svijetu : Klima Daikin FTX50GV, 5 kw uređaj , inverter A+/A+.
S montažom 7.777,00 kn(gsm: 098 823 171, Parchy)
Prvi rast ključnih kamatnih stopa možemo očekivati sredinom iduće godine. Trebat će neko vrijeme da se taj rast preslika na domaće tržište – objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
Za kućanstva Šantić veli da su se, uz a vista depozite, okrenula i turističkom sektoru i ulaganju u nekretnine, te smatra da će oročena štednja postati zanimljiva s normalizacijom monetarne politike i rastom kamata.
Analitičari Raiffeisenbank kažu da je depozitni novac u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine rastao po povijesno najvišoj stopi rasta, od 27,8 posto i da se udio depozitnog novca u ukupnim depozitima približio razini od 30 posto.
Dodaju da ukupni kunski i devizni oročeni depoziti bilježe negativne godišnje stope rasta 18 mjeseci i u odnosu na ožujak prošle godine su niži 3,7 milijardi kuna te iznose 195 milijardi kuna. Taj se pad dogodio zbog pada deviznih depozita koji iznose 159 milijardi kuna i na najnižoj su razini od polovine 2014. godine
