Za prolaznost matematike na višoj razini trebalo je 15 od ukupno 60 bodova što čini mizernih 25% dok je, na nižoj razini, raspodjela slična pa je za prolaz trebalo osigurati 10 od mogućih 40 bodova.
45 bodova trebalo je prikupiti kako bi maturanti prošli maturu iz hrvatskog jezika. Bilo je tako i na višoj, ali i nižoj razini, a ukupno je bilo 120 bodova na provjeri iz materinskog jezika.
Engleski jezik, već tradicionalno, imao je nešto viši prag prolaznosti pa je tako za ocjenu dovoljan trebalo skupiti 15 od 45 bodova na nižoj razini te 31 bod od mogućih 85, na višoj razini.
Ministrica Divjak: “Neke stvari treba promijeniti”
Nakon što je NCVVO objavio rezultate oglasila se i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Istaknula je kako kriterije ocjenjivanja treba standardizirati:
– Ono što je vrlo indikativno je da postoje vrlo velike razlike između ocjena na Državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život – kazala je Divjak.
– S druge strane, jasno je i da druga faza reforme obrazovanja, u okviru cjelodnevne nastave koja se sada planira, treba adresirati broj sati Matematike i Hrvatskog jezika – ustvrdila je Divjak tako naglasivši kako će, možebitne promjene, krenuti već od nove školske godine.
Splitski maturanti: “U većini smo slučajeva krivi sami sebi!”
Mnoštvo splitskih maturanata i nije s baš lijepim izrazom lica dočekalo objavljene rezultate. S druge su strane neki bili i zadovoljni postignutim uspjehom. Potpuno očekivano.
Hrvatski jezik nije prošla maturantica Marina, otkrila nam je kako još nije javila ni roditeljima te da se nada da njihova reakcija neće biti žustra:
– U većini slučajeva smo krivi sami sebi. Nisam prošla hrvatski, falio mi je jedan bod za prolaz pa se mislim oko žalbe prema NCVVO. Mislim da su pragovi prolaznosti dobri, ako ne uspije žalba, ostaje mi jesenski rok – kazala je zabrinuta maturantica.
Baš je hrvatski i kriterij prolaznosti donio mnogo ljutnje od maturanata, rekao nam je to i Antonio koji je, tek za prolaz, napisao esej:
– Ponovno iduće godine nema odluke da se za prolaz iz hrvatskog trebaju proći oba dijela. Esej sam “za dlaku” uspio proći, ali mislim da je ta odluka nepravedna. Znači da smo mi i prošlogodišnji maturanti imali manje privilegije nego ovi što će pisati dogodine. Sve u svemu, prošlo se sve, očekujem upisati nešto u Zadru – rekao je, barem vidno sretniji, maturant s Brda.
Nekima je bio teret predmet matematike, neki su se mučili na stranim jezicima, a baš je
– Hrvatski tri, engleski četvorka, fizika trojka, ali matematika je zato bila na samom pragu za dovoljan. Zadovoljan sam, mislio sam da će biti puno gori. Očekujem upisati nešto na FESB-u. Što se pragova tiče – puno su manji nego prošle godine, valjda je to do prolaznosti – zaključio je Ante kojemu želimo puno sreće u upisu željenog studija.
Ono svakako za istaknuti za kraj je kako se rezultati maturanata iz godine u godinu sve lošiji pa je, za primjer, istaknuti kako su pragovi na ljetnom roku 2018. godine bili za gotovo 10% veći u engleskom jeziku, slično i u hrvatskom s činjenicom kako su baš u materinskom jeziku broj bodova smanjen sa 160 na 120, a vrijeme pisanja mature ostalo je isto.
