Početna Hrvatska Hrvati roditeljski dom napuštaju na pragu 32. godine, Šveđani čim postanu punoljetni

Hrvati roditeljski dom napuštaju na pragu 32. godine, Šveđani čim postanu punoljetni

694
UDIO

Mladi Hrvati najviše u EU vole život s roditeljima – Šveđani roditeljski dom napuštaju napuštaju s 18,5 godina, a Hrvati s 31,8 piše u nedjelju Jutarnji list.

Ovog ponedjeljka, 12. kolovoza, obilježava se Međunarodni dan mladih i to je svakako povod da još jednom propitamo utjecaj europskih društava na mlade ljude, navodi dnevnik.

Poznato je već niz godina kako su obiteljske veze na jugu Europe mnogo važnije u svakodnevnim životima nego na sjeveru, da mladi duže ostaju živjeti kod roditelja, ali i da se – prije žene i udaju. Dapače, nemali broj kritičara mediteranskog tipa života smatra kako upravo takav tip obiteljskih, gotovo plemenskih veza, priječi razvoj individualizma i individualne odgovornosti, dok “mediteranisti” zamjeraju sjevernjacima otuđenje i emocionalnu hladnoću, piše Jutarnji list.

Vjerojatno će novi podaci Državnog zavoda za statistiku koji govore kako je u Hrvatskoj u 2017. s roditeljima živjelo 73,2 posto stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u Europskoj uniji, biti dobar povod za takve polemike. Naime, prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima, dok je u Finskoj samo 18,7 posto stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima, ističe dnevnik.

Taj podatak povezan je s još jednim negativnim pokazateljem – stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina. Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Talijani (30,1 godina), dok je europski prosjek u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljsko kućanstvo napustili s 18,5 godina, a slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina).

Dakle, “mi Hrvati” smo šampioni mediteranskog načina života, ali je veliko pitanje koliko je to, barem u zadnjih deset godina, posljedica kulturoloških obrazaca ponašanja, a koliko šestogodišnje recesije.