Početna Hrvatska Zašto su građani bježali manje iz bivše Jugoslavije nego iz demokratske Hrvatske?

Zašto su građani bježali manje iz bivše Jugoslavije nego iz demokratske Hrvatske?

903
UDIO

Samo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačku se iselilo 300 tisuća ljudi. Hrvati su manje bježali čak i iz bivše Jugoslavije.

Iako se davni san hrvatskih građana o vlastitoj domovini ostvario, nažalost život u njoj za mnoge građane daleko je od ostvarenja sna jer se iz Hrvatske iselilo 400 tisuća građana, a iz bivše Jugoslavije u “gastarbajterskom” valu 350 tisuća Hrvata. Samo od ulaska Hrvatske u EU u Njemačku se iselilo 300 tisuća hrvatskih građana. Zašto su građani bježali manje čak i iz bivše države obilježene totalitarnom vladavinom nego iz demokratske Hrvatske? Stručnjaci analizirali što Hrvati najviše guglaju i zaključili: Prijeti nam novi iseljenički val Ruku na srce, bez obzira na demokraciju, način funkcioniranja institucija ove zemlje nije se previše promijenio u odnosu na bivšu državu jer su u objema privilegirane kaste građana “zarobile” institucije i podredile ih sebi, svojim i interesima odabranih umjesto da služe dobrobiti svih građana. Podaci o tome da se više hrvatskih građana iselilo iz Hrvatske nego iz bivše Jugoslavije objavljeni su nakon istraživanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje je nedavno javnosti prezentirao povjesničar i politolog s tog fakulteta Tado Jurić. Kako će svijet izgledati 2048. godine: Pariz i Berlin bit će napušteni, Europa će se podijeliti… U bivšoj državi iseljavanje Hrvata započelo je prvo “na crno” početkom 60-ih, a od 1968. nakon sporazuma Jugoslavije i Njemačke krenulo je organizirano iseljavanje i trajalo do 1973., a iz Hrvatske traje već 30 godina, i to najintenzivnije od ulaska naše zemlje u EU. Ivan Lajić, zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti, sada u mirovini, koji se cijeli život bavio migracijama, smatra da je bilo više iseljenih iz Hrvatske nego Jugoslavije zbog sljedećeg razloga: ‘Počet će se vraćati’ – U bivšoj Jugoslaviji imali smo 15 godina slobodnih migracija koje su počele 70-ih godina, a do tada smo imali samo ilegalne odlaske, bježanje preko granice, dok u Hrvatskoj imamo 30 godina slobodne migracije. Osim toga, danas u EU imate otvoreno tržište rada pa mladi odlaze i zbog ekonomskih razloga, ali i zbog traganja za znanjem, novim spoznajama. Nekoć su ljudi odlazili u Njemačku i vratili bi se čim bi sagradili kuću, a danas odlaze studenti, odlaze mladi s fakultetom koji ovdje nisu mogli pronaći posao u struci, a dio mladih ide i zbog avanturističkih razloga pa su danas u Irskoj, a sutra u New Yorku. Senzacionalne uspjehe vani postižu samo najtalentiraniji, prije svega u znanosti, a ostali žive prosječno – govori Lajić. Tko se vraća u Hrvatsku? ‘Život u Njemačkoj donosi mnogo toga, ali dom je ipak dom’ Za razliku od nas, dodaje, naši susjedi Slovenci nemaju trajne migracije u inozemstvo nego privremene, pa oni koji su u pograničnim krajevima rade u Italiji i Austriji, a žive u Sloveniji. Lajić vjeruje da će se kroz određeno razdoblje dio mladih početi vraćati u Hrvatsku, predviđa da će k nama sve više dolaziti i stranci. – Nadajamo se da nećemo dobiti floridske migracije pa da nam dolaze samo umirovljenici. Strancima, s kojima sam razgovarao, naša je zemlja fantastična, međutim problem im je naš neprilagođeni sustav, pravni, ekonomski, politički, zbog kojeg se ne odlučuju na život i investiranje u Hrvatsku – kaže Lajić. Sociolog Ivan Balabanić, komentirajući osobito veliki val iseljavanja hrvatskih građana nakon 2013., ističe: – Istraživanja pokazuju da 60% mladih odlazi zbog financijskih razloga, a drugi ključan razlog iseljavanja je neuređena država, nepotizam, korupcija, zbog kojih ljudi svoju budućnost vide vani. A za razliku od nekoć, tržište rada i granice su im potpuno otvoreni. Naravno, mladi imaju i želju za promjenom, ali to nije razlog koji preteže kod iseljavanja. Dok, primjerice, Njemačka ili Švicarska imaju puno elemenata kojima privlače ljude u svoju zemlju, mi te elemente privlačenja nemamo, nitko se ne gura da bi radio u Hrvatskoj, da bi u nju investirao, a i javna klima kojoj svjedočimo, da su se oni koji su otišli snašli, doprinosi iseljavanju – govori Balabanić. I demograf Stjepan Šterc sličnog je razmišljanja. Zašto se Hrvati iseljavaju, a što k nama privlači strance Neuređeno društvo – Osim što su se “gastarbajteri” iseljavali iz Jugoslavije zbog gospodarskih razloga, dio građana se iseljavao i zbog političkih jer nisu mogli prihvatiti bivšu državu. Nažalost, iz Hrvatske se iselilo više ljudi nego iz Jugoslavije prvenstveno zbog neuređenog društva koje je posljedica lošeg upravljanja ovom zemljom, a naravno da je iseljavanju pridonijelo to što smo već imali tradiciju iseljavanja, osobito u Njemačku, u kojoj su ostale brojne hrvatske obitelji i u kojoj su se mnogi naši građani etablirali – zaključuje Šterc.

Izvor: vecernji.hr